Devon [de'vən] (prije Devonshire [de'vənšə]), grofovija u jugozapadnoj Engleskoj; 6706 km², 1 185 500 st. (2017). Pretežno brežuljkast kraj ispresijecan kratkim riječnim tokovima. Na sjeveru izlazi na Bristolski, a na jugu na Engleski kanal. Glavne su rijeke Exe i Tamar (tvori granicu prema Cornwallu na zapadu). Nacionalni parkovi Dartmoor i Exmoor. Jurska obala istočnoga Devona (istočno od rta Orcombea kraj Exmoutha) i Dorseta (zapadno od rta Old Harry Rocks), građena od stijena taloženih u mezozoiku (trijas, jura i kreda), bogata fosilima, nalazi se na UNESCO-ovu popisu svjetske prirodne baštine (od 2001). Poljoprivreda (govedarstvo, ovčarstvo) i ribarstvo. Od XII. do XIX. st. prevladavala je preradba vune te kositra; iskorištavanje ležišta kaolina, kemijska i prehrambena industrija, proizvodnja čipke. Turizam je osobito razvijen u priobalju Engleskoga kanala (Torquay, Brixham i dr.). Glavni je grad Exeter, a najveći grad i industrijsko središte Plymouth. Rudarski krajolik Devona i Cornwalla od 2006. je na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine. Istoimena upravna jedinica (bez unitarnih vlasti Plymoutha i Torbaya koji joj administrativno ne pripadaju) obuhvaća 6564 km² sa 787 171 st. (2017). – Devon je bio naseljen već u prapovijesti (nalazišta iz brončanog i željeznoga doba). U VII. i VIII. st. osvojili su ga Sasi. U XIV. i XV. st. stradao od francuskih pomorskih napada. Devonske luke imale su važnu ulogu u pripremi invazije Saveznika na Normandiju 1944.
