struka(e): geografija, opća | povijest, opća

Cartagena [kartaxe'na], grad, luka na Karipskome moru i upravno središte departmana Bolívar, sjeverna Kolumbija; 923 414 st. (2012). Leži na poluotoku te na otocima Getsemaní, Manga i Manzanillo (međunarodna zračna luka). Sačuvan je stari dio grada iz doba španjolske kolonizacije: utvrda San Felipe de Barajas (XVII. st.), katedrala (XVI–XVII. st.), crkva San Pedro Claver (1603), palača inkvizicije (1706), koji je uvršten na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine od 1984. Sveučilište (osnovano 1827), nekoliko knjižnica. Cartagena je naftovodom spojena s gradom Barrancabermejom, odnosno velikim ležištima nafte oko srednjeg toka rijeke Magdalene. Rafinerija nafte; prehrambena (šećerane), duhanska, kemijska (umjetno gnojivo, kozmetika), kožarska industrija. Izvoz nafte i naftnih derivata, platine, kave i dr. Turizam. – Osnovao ju je 1533. Španjolac P. de Heredia. Glavno španjolsko vojno uporište u Latinskoj Americi i trgovačka luka za zlato iz sjevernih područja Latinske Amerike. Proglasila neovisnost 1811 (Republika Cartagena), konačno oslobođena po španjolskoj vlasti 1821.

Citiranje:

Cartagena. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/10901>.