Leksikografski zavod Miroslav Krleža

ilustracija
LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD MIROSLAV KRLEŽA

Leksikografski zavod Miroslav Krleža, središnja hrvatska leksikografska ustanova. Utemeljen je kao Leksikografski zavod FNRJ 5. X. 1950. odlukom jugoslavenske vlade, 1962. preimenovan u Jugoslavenski leksikografski zavod, 1972. osnivačka su prava prenesena na Hrvatski sabor, 1991. uredbom Vlade RH dobio je sadašnje ime, a njegov ustroj i područje djelovanja uređeni su zakonom iz 2003. kojim je Zavod institucionaliziran kao javna ustanova u djelatnosti leksikografije i enciklopedike od osobitog interesa za Republiku Hrvatsku. Zavod je osnovan na poticaj M. Krleže koji je bio i njegov prvi ravnatelj (do smrti 1981., od 1984. ustanova u nazivu nosi njegovo ime). Osnivanje Zavoda Krleža je mogao ostvariti u Zagrebu, gdje je već postojala jaka leksikografska tradicija i neposredno radno iskustvo na Hrvatskoj enciklopediji (1941–45) čiji je glavni urednik M. Ujević postao Krležinim pomoćnikom i preuzeo vođenje organizacijsko-stručnih poslova. Krleža je konceptualizirao i kao glavni urednik vodio specifični projekt Enciklopedije Jugoslavije (1. izdanje 1955–71., 8 svezaka), Ujević je bio glavni urednik prve zavodske strukovne enciklopedije – Pomorske enciklopedije (1. izdanje 1954–64., 8 svezaka), jedne od rijetkih takve vrste u svijetu, a rijetke i po sustavu i načinu obradbe. Treće temeljno zavodsko izdanje u tom razdoblju bila je opća Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1955–64., 7 svezaka, glavni urednici Krleža, M. Kostrenčić i M. Protega), a njezino treće izdanje izlazilo je 1977–82. pod nazivom Opća enciklopedija (u 8 svezaka; 1988. objavljen je dopunski svezak; glavni urednik J. Šentija). Nova opća enciklopedija pod nazivom Hrvatska enciklopedija izašla je u 11 svezaka (1999–2009); oko 30% prostora u njoj posvećeno je nacionalnoj hrvatskoj problematici. Zavod je nadalje objavio niz strukovnih, odnosno posebnih enciklopedija poput Medicinske enciklopedije (1. izdanje 1957–65., 8 svezaka; 2. izdanje 1967–70., 6 svezaka), Šumarske (1. izdanje 1959–63., 2 sveska; 2. izdanje 1980–87., 3 sveska), Tehničke (1963–97., 13 svezaka), Poljoprivredne (1967–73., 3 sveska) i Enciklopedije fizičke kulture (1975–77., 2 sveska) te onih o pojedinim umjetničkim granama kakve su Enciklopedija likovnih umjetnosti (1959–66., 4 sveska), Muzička (1. izdanje 1958–63., 2 sveska; 2. izdanje 1971–77., 3 sveska) i Filmska enciklopedija (1986–90., 2 sveska) te Enciklopedija hrvatske umjetnosti (1995–96., 2 sveska) i Hrvatska književna enciklopedija (2010–12., 4 sveska). Personalnom Krležijanom (1993–99., 3 sveska), o djelu M. Krleže započet je niz sličnih djela u formi leksikona (Leksikon Marina Držića, 2009; Leksikon Ruđera Boškovića, 2011; Leksikon Antuna Gustava Matoša, 2015), a Istarskom enciklopedijom (2005) niz tzv. regionalnih izdanja (Zagrebački leksikon, 2006; Enciklopedija Hrvatskoga zagorja, 2017; Turopoljski leksikon, 2021). Objavljivanje leksikona (ugl. strukovnih) osobito se intenziviralo od 1990-ih (Medicinski leksikon, 1992; Ekonomski leksikon, 1995; Hrvatski opći leksikon, 1996. te 2. izdanje 2012; Opći religijski leksikon, 2002; Filmski leksikon, 2003; Tehnički leksikon, 2007; Pravni leksikon, 2007; Filozofski leksikon, 2012; Likovni leksikon, 2014). Istraživačkom i bibliografskom odrednicom izdvaja se Hrvatski biografski leksikon (od 1983. do 2021. izašlo je 9 svezaka). Zavod je objavio i više izdanja Atlasa svijeta (prvo 1961., sedam izdanja do 2006), kao i Atlas Europe (1997) te Hrvatski povijesni atlas (1. izdanje 2003., 2. izdanje 2018), a posebnu cjelinu čine rječnici – Osmojezični enciklopedijski rječnik (8 svezaka, 1987–2010), kao i Rječnik hrvatskoga jezika (2000). Od drugog desetljeća XXI. st. uz rad na Hrvatskoj enciklopediji (od 2013. kao mrežno izdanje enciklopedija.hr) i Hrvatskom biografskom leksikonu kao temeljnim izdanjima, Zavod se osobito posvetio digitalizaciji tiskanih enciklopedija, a među novijim izdanjima je Hrvatska tehnička enciklopedija u 4 sveska (2018–22. izašla 2 sveska). Ustanova koja je dala velik prinos održavanju i podizanju hrvatskoga intelektualnog standarda i čija se produkcija brojem i raznovrsnošću može mjeriti sa sličnom djelatnošću na najvećim svjetskim jezicima, Leksikografski zavod Miroslav Krleža trajno nastoji odgovarati na aktualne kulturne potrebe i odnose, ali ih i nadilaziti. (→ enciklopedija; leksikografija)

Citiranje:
Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 28. 11. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35937>.