STRUKE:

kuga

ilustracija
KUGA, zaštitna liječnička odora iz XVII. st.

kuga, akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijom Yersinia pestis. To je zoonoza, primarno bolest glodavaca, a čovjek se zarazi slučajno. Iako je riječ o rijetkoj bolesti koja se može uspješno liječiti antibioticima, kuga je jedna od najtežih, potencijalno smrtonosnih zaraznih bolesti u svijetu. Poznate su i potanko opisane smrtonosne pandemije kuge u svijetu. Pandemija 542–767. proširila se iz sr. Azije na Sredozemlje i uzrokovala smrt 40 milijuna ljudi. Druga velika pandemija također je počela u sr. Aziji, a bila je prenesena brodom iz Carigrada u Siciliju 1347. i potom je harala po cijeloj Europi iduća četiri stoljeća. Na svojem vrhuncu usmrtila je četvrtinu pučanstva Europe i postala poznata kao »crna smrt«. Danas se Yersinia pestis nalazi sporadično u pojedinim dijelovima Azije, Afrike i Amerike. Na čovjeka se prenosi različitim buhama, najčešće štakorskom buhom (Xenopsylla cheopis). Rijedak je prijenos s oboljeloga od plućnog oblika kuge na zdrava čovjeka. Tri su klinička oblika kuge: bubonski, septični i plućni. Bubonski se oblik najčešće očituje upalom limfnih čvorova u području prepona i natkoljenice. Septični se oblik očituje vrućicom, mučninom, povraćanjem, bolovima u trbuhu i izraženom malaksalošću. Plućni je oblik najteži i uzrokuje najveću smrtnost. Inkubacija traje 1 do 4 dana; nastupa naglo sa zimicom, tresavicom, vrućicom, glavoboljom, bolima u mišićima i malaksalošću. Kašalj, bol u prsima i ubrzano disanje pojavljuju se drugoga dana bolesti. Kuga se liječi različitim antibioticima (streptomicin, gentamicin, tetraciklini, kloramfenikol). Ona je karantenska bolest i potrebna je odgovarajuća izolacija prvih 48 sati liječenja. Yersinia pestis može se koristiti kao biološko oružje.

Citiranje:
kuga. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 31. 5. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34434>.