alkaloidi (njem. Alkaloide, od arap. al-qalī: lug, soda + -oid), prirodni organski spojevi koji sadrže dušik, obično unutar heterocikličkog prstena. Sekundarni su metaboliti živih organizama i fiziološki su aktivni. Poznato je više od 5000 alkaloida, koji su vrlo raznolike i složene strukture i gotovo svi kemijski reagiraju kao baze, pa s kiselinama daju kristalizirane soli. Nalaze se u biljnom svijetu, u kojem nastaju sintezom iz jednostavnih aminokiselina. Neki alkaloidi izolirani su i iz drugih organizama. Vrlo su rijetki u sisavaca, insekti ih stvaraju kao obrambene supstancije, proizvode ih i morski organizmi, a i mnoge gljivice, pa se tako može kontaminirati hrana jer su neki od tih alkaloida neurotoksini. Iz biljnog ili životinjskoga tkiva izoliraju se prevođenjem u kiselu vodenu otopinu, a zatim ekstrakcijom i separacijom (npr. kromatografijom).
Među vrlo poznate alkaloide ubrajaju se morfin i kodein iz opijuma, strihnin iz sjemenki strihnosa, kokain iz lista koke, kinin iz kore kininovca, atropin iz velebilja, efedrin iz biljke roda Ephedra, ali i sintetski, nikotin iz lista duhana i kofein iz kave.
Mnogostruko fiziološko i farmakološko djelovanje alkaloida na ljudski organizam oduvijek je pobuđivalo zanimanje i od davnina je poznata primjena biljnih ekstrakata kao lijekova i otrova. Mnogi današnji lijekovi sadrže te spojeve ili sintetičke analoge. Neki alkaloidi stimuliraju rad srca i olakšavaju disanje, drugi stežu krvne žile, djeluju kao lokalni anestetici, kao sredstva za opuštanje mišića ili kao halucinogene droge.
