titranje, gibanje pri kojem se materijalna točka periodično giba između dvaju krajnjih položaja; periodično mijenjanje neke veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim intervalima. Temeljna je pojava u fizici: titraju mehanički titrajni sustavi s jedan, dva ili više stupnjeva slobode, elektromagnetski sustavi, molekule i atomi, kristalne rešetke, tehnički uređaji. Titraj je skup svih stanja ili vrijednosti koje poprima periodična veličina ili funkcija do svojega opetovanja. (Titranja u širem smislu mogu biti i neperiodične promjene.) Matematički je najjednostavnije harmoničko titranje, pri kojem se udaljenost čestice od ravnotežnoga položaja tijekom vremena mijenja po sinusnome zakonu. Elongacija, trenutačna vrijednost veličine koja harmonički titra (npr. trenutačna udaljenost materijalne točke koja titra oko ravnotežnog položaja od ravnotežnoga položaja) dana je jednadžbom:
x = A sin (2πt/T + φ0),
gdje je t (vrijeme) nezavisna varijabla, a A, T i φ0 su konstantne veličine: A je amplituda (maksimalna vrijednost elongacije), T je vrijeme trajanja jednoga titraja ili period titraja, a φ0 je početni fazni kut. Vrijednost f = 1/T jest broj titraja u jedinici vremena ili frekvencija. Argument (2πt/T + φ0) jest fazni kut i određuje trenutačno stanje titraja (na početku titraja t = 0). U nekim slučajevima početni trenutak može se odabrati i tako da je početni fazni kut jednak nuli.
Titranje nalikuje harmoničkom titranju mijenjaju li se amplituda i faza vremenski polagano u usporedbi s trajanjem jednoga titraja. Ako se amplituda titranja mijenja, govori se o titranju s moduliranom amplitudom; koleba li se pak frekvencija, riječ je o titranju s moduliranom frekvencijom. Sinkrona titranja istodobno su istofrekventna i istofazna. Podudaraju li se frekvencije dvaju titraja, javlja se interferencija koja može dovesti do rezonancije. Dva titraja bliskih frekvencija daju udare. Frekvencija udara jednaka je apsolutnoj vrijednosti razlike frekvencija tih dvaju titraja.
Pojave titranja vrlo su česte. Tako npr. titranjem žica glazbenih instrumenata nastaje zvuk. Titranjem čestica nabijenih električnim nabojem nastaju elektromagnetski valovi. (→ njihalo; oscilacije; prigušenje; vibracije)
