struka(e): likovne umjetnosti
ilustracija
PLAKAT, 21. OI Montréal 1976., dizajn Ernst Roch i Rolf Harder
ilustracija
PLAKAT, 23. OI Los Angeles 1984., dizajn Roy Lichtenstein
ilustracija
PLAKAT, 3. zimske OI Lake Placid 1932., dizajn Witold Gordon
ilustracija
PLAKAT, 5. OI Stockholm 1912., dizajner Olle Hjortzberg
ilustracija
PLAKAT, A. Matisse, plakat za I. OI u Chamonixu, 1924.
ilustracija
PLAKAT, Boris Bućan, plakat za predstavu Hrvatski Faust, HNK Split, 1981.
ilustracija
PLAKAT, Franciszek Starowieyski, plakat za film Lokis, 1970.
ilustracija
PLAKAT, Henri de Toulouse-Lautrec, Divan Japonais, 1892.
ilustracija
PLAKAT, Ivan Picelj, plakat za izložbu Tendencije 4, 1969.
ilustracija
PLAKAT, J. Kljaković, plakat za Slet Sokolstva na Jadranu, Split, 1931.
ilustracija
PLAKAT, jubilarni za 50-godišnjicu obnavljanja OI, Lausanne 1944., dizajn Henri von der Mühll
ilustracija
PLAKAT, Ljubo Babić, plakat za časopis Plamen, 1919.
ilustracija
PLAKAT, Martin Puryear, plakat za XXIII. OI u Los Angelesu, 1984.
ilustracija
PLAKAT, Pedro Ramirez Vásquez, Eduardo Terrazas i Lance Wyman, plakat za XIX. OI u Méxicu 1968.
ilustracija
PLAKAT, S. Glumac, plakat za trgovinu odjeće Friedmann u Zagrebu, 1931.
ilustracija
PLAKAT, Tomislav Krizman, Marya Delvard, 1908.

plakat (njem. Plakat < niz. plakkaat < franc. placard), oblik vizualne komunikacije, slikovno-tekstualna obavijest izložena na javnim mjestima. Preteče plakata potječu još iz antičkoga Rima kada su se različite obavijesti ispisivale na zidove ili drvene pločice. Kao poseban oblik vizualne komunikacije javio se u prvoj polovici XIX. st., kada je usavršavanjem litografske tehnike bilo omogućeno masovno umnažanje grafičkih predložaka. Vizualni stil plakata slijedio je umjetničke smjernice vremena te je nastojao privući pozornost prolaznika i prenijeti poruku. Pioniri modernoga plakata bili su J. Chéret, H. de Toulouse-Lautrec i A. M. Mucha; dalje su ga razvijali P. Bonnard, A. V. Beardsley, H. van de Velde. Tijekom I. i II. svjetskoga rata plakat je postao snažno sredstvo političke promidžbe (F. Brangwyn u Velikoj Britaniji, Ludwig Hohlwein u Njemačkoj, Dimitrij Stahievič Moor u SSSR-u), dok je na kasniji razvoj snažno utjecao Bauhaus (L. Moholy-Nagy, T. van Doesburg, El Lissitzky). Razvojem potrošačkoga društva i masovne proizvodnje raste uloga komercijalnoga plakata; bogate izražajne mogućnosti pružaju cinkografija, ofsetni tisak i sitotisak.

U Hrvatskoj se prvi litografski tisak pojavio u Zagrebu 1851. u tiskari D. Albrechta. Plakati su sve do kraja XIX. st. bili vrlo jednostavni, a moderna grafička rješenja dobili su osnutkom Obrtne škole 1882; njezini su nastavnici (R. Auer, R. Frangeš-Mihanović, B. Čikoš-Sesija, T. Krizman) prenosili duh secesije na svoje učenike. Zbog kulturnog i gospodarskoga razvoja nastali su plakati kojima su se reklamirali kulturni događaji i časopisi (Čikoš-Sesija: Mladost, 1898) te gospodarske manifestacije i proizvodi (Lj. Babić: Zagrebački zbor, 1927; S. Glumac: Odjeća Friedmann, 1931). Potkraj 1920-ih osnovane su specijalizirane agencije za njihovu izradbu, IMAGO i Atelje TRI, unutar kojih su V. Mirosavljević, Božidar Kocmut i S. Glumac započeli masovno umnožavanje plakata i postavili temelje grafičkomu dizajnu kao samostalnoj umjetničkoj disciplini. Političke plakate za NDH izdavao je Izložbeno grafički odsjek (IGO) u Zagrebu, a unutar partizanskog pokreta propagandna služba Agitprop u Zvečevu. Skupina EXAT 51 (1951–56) poklanjala je os. pozornost grafičkom oblikovanju i estetici čistih vizualnih poruka te utjecala na nastanak nove vizualne kulture temeljene na umjetnosti konstruktivizma (I. Picelj: Tendencije 4, 1969; M. Arsovski: Tartaglia, 1967). U 1970-ima javio se naraštaj umjetnika koji je razvijao novu ikoniku plakata utemeljenu na pop-kulturi (B. Bućan: Razgovor umjetnika, dizajnera i kičera, 1981) te je osnovan Tim za vizualne komunikacije Centra za industrijsko oblikovanje, koji su činili Stipe Brčić i B. Ljubičić (VIII. mediteranske igre Split, 1979). Od 1975. u Zagrebu se održava trijenalna manifestacija ZGRAF, posvećena grafičkom oblikovanju i plakatnoj produkciji.

Citiranje:

plakat. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 4.10.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/plakat>.