Jenisej (ruski Enisej/Енисeй [jin’is’e'j]), rijeka u Sibiru, pretežno u Krasnojarskome kraju, Rusija. Vodom je najbogatija rijeka Rusije (protok kod ušća 19 800 m³/s). Nastaje kraj Kizila spajanjem Velikog i Maloga Jeniseja, koji izviru u Sajanskome gorju. Duga je 3487 km, od izvora Maloga Jeniseja 4287 km. Porječjem (2 580 000 km²) zauzima drugo mjesto u Rusiji, iza Oba. U gornjem dijelu toka teče uskom dolinom; nizvodno od Krasnojarska protječe zapadnim rubom Srednjosibirskoga visočja (riječna dolina široka je 10 do 20 km). Prima mnoge, često goleme pritoke (Abakan, Angara, Podkamena i Donja Tunguska). Prije utoka u Jenisejski zaljev Karskoga mora račva se u mnogobrojne rukavce. Režim je pretežno nivalni. U nizinskome području zaleđena je od kraja listopada do kraja svibnja, a u gornjem toku od kraja studenoga do travnja. Za veći dio Jeniseja karakteristične su proljetne poplave uvjetovane ranim otapanjem leda u gornjem toku. Razlika između najvišeg i najnižega vodostaja gornjega toka iznosi 5 do 7 m (u dolinskim suženjima do 16 m); u srednjem dijelu toka znatno se povećava, a prema ušću se opet smanjuje (11,7 m kraj Ust-Porta). U porječju Jeniseja nalazi se oko 100 000 jezera. Jenisej je (s pritocima) glavni plovni put i glavna prometnica Krasnojarskoga kraja; redovita plovidba obavlja se do Sajanogorska i na akumulacijskim jezerima. Glavne su luke Krasnojarsk, Dudinka, Igarka i Abakan. Do Igarke plove morski brodovi. Luke su za plovidbu otvorene 110 do 185 dana. Najveći je promet između Krasnojarska i Dudinke; prevladava prijevoz drva, ugljena, žita, nafte i cementa. Jenisej ima golem hidroenergetski potencijal. Uzvodno od Krasnojarska izgrađena je (1971) istoimena hidroelektrana (instalirana snaga 6000 MW) s akumulacijskim jezerom površine 2000 km². U podnožju Zapadnoga Sajana, uzvodno od Sajanogorska izgrađena je (1985) Sajano-šušenska hidroelektrana (najveća u Rusiji; instalirana snaga 6400 MW). Ribarstvo je razvijeno u nizinskome dijelu toka.
