Brest [bʀεst], grad i luka na obali Atlantika, u departmanu Finistère, sjeverozapadna Francuska; 140 064 st. (2017). Razvio se oko srednjovjekovne utvrde (XII–XVI. st.) na lijevoj obali rijeke Penfeld, na njezinu utoku u Atlantski ocean. Brest je danas druga po važnosti vojnopomorska baza Francuske (poslije Toulona) i živa trgovačka luka (promet 2,7 milijuna tona, 2018). Kulturno je središte sa sveučilištem (osnovano 1971., s medicinskim fakultetom), pomorskom školom, visokim školama (tehnike, umjetnosti), znanstveno-tehnološkim parkom (s nacionalnim institutima: oceanografskim, za istraživanje i iskorištavanje mora, polarnim i dr.), muzejima. Brodogradnja (francuski nosač zrakoplova Charles de Gaulle), elektronička, kemijska, tekstilna industrija. Međunarodna zračna luka. – U III. st. Rimljani su na području grada podigli vojni logor iz kojeg se razvila utvrda. Od X. st. u posjedu grofova od Léona koji ga 1240. ustupaju bretonskom vojvodi Ivanu I. Pod engleskom vlašću 1342–97., od 1491. pod francuskom krunom. Kardinal Richelieu 1631. učinio ga je vojnopomorskom bazom koju 1680–88. utvrđuje Vauban. Ondje je 1830. osnovana vojnopomorska akademija. U I. svjetskom ratu važna luka za iskrcavanje američkih trupa i ratnog materijala, a za II. svjetskog rata, pod njemačkom okupacijom bio je baza za podmornice i brodove koji su vodili krstarički rat te je teško oštećen u savezničkim bombardiranjima (obnovljen je od sredine XX. st. u modernom stilu). Oslobodile su ga oklopne jedinice američke Treće armije generala Pattona (18. IX. 1944)
