torpedo (engl. < lat. torpedo: riba drhtulja), podvodni projektil s vlastitim pogonom i uređajem za vođenje po smjeru i dubini. Služi za uništavanje različitih ciljeva na morskoj površini i ispod nje (podmornice, brodovi, obalni objekti i dr.). Lansira se s broda, podmornice, zrakoplova ili helikoptera, pa prema tomu postoje brodska, podmornička i zrakoplovna torpeda, a u posljednje doba i torpeda s raketom koja ga nosi zrakom na prvom dijelu puta do cilja. Trup torpeda, od prvih inačica do najsuvremenijih izvedbi, izduženi je cilindar sa zaobljenim prednjim i zašiljenim stražnjim krajem. Klasični se torpedo sastoji od bojeve glave s udarnim upaljačem, pogonskog agregata na stlačeni zrak te dubinskog i smjernoga ravnača za dubinska i smjerna kormila, koja se nalaze na stražnjem dijelu (repu) torpeda, gdje je i par pogonskih brodskih vijaka koji se okreću u suprotnim smjerovima. Suvremena torpeda razlikuju se prema načinu lansiranja (iz nadvodne ili podvodne torpedne cijevi ili iz okvira), vrsti upaljača (kontaktni ili nekontaktni), pogonu (brodski vijci tjerani stapnim strojem ili turbinom na stlačeni zrak, elektromotor napajan iz akumulatora, plinska turbina na plinove razvijene gorenjem ili drugom kem. reakcijom, mlaz vode iz hidromlaznoga propulzora, mlaz plinova iz reaktivnoga motora na čvrsto ili tekuće gorivo), vrsti navođenja (inercijsko, programsko, žično vođenje, samonavođenje – aktivno ili pasivno s pomoću zvuka, magn. polja, radijskih valova), te prema naboju (klasični ili nuklearni). Ipak, osnovna je podjela prema masi. Tipičan laki torpedo ima promjer 324 mm, masu oko 300 kg, duljinu 2,5 m, brzinu do 60 čv, eksplozivnoga je punjenja oko 20 kg, te ponajprije služi za protupodmorničko djelovanje. Njime se naoružavaju zrakoplovi, helikopteri, brodovi i ponekad podmornice. Teška torpeda znatno su veće i razornije naprave, obično promjera 533 mm, mase oko 2 t, duljine 5,5 do 7 m, brzine do 60 čv, eksplozivnoga punjenja do 350 kg, te se njima ugl. naoružavaju podmornice za protubrodsko i protupodmorničko djelovanje.
Preteču torpeda osmislio je hrvatski izumitelj i časnik austrougarske ratne mornarice → I. B. Lupis, koji je svoj izum predstavio u Rijeci 1860. U suradnji s njim i prema njegovoj ideji, 1866. prvi uporabljivi autonomni torpedo konstruirao je → R. Whitehead, tadašnji tehnički direktor Riječkoga tehničkoga zavoda. Taj je torpedo imao kalibar 335 mm, masu 136 kg (od toga 8 kg eksploziva), brzinu od 6 čv i doseg od 900 m, a bio je pogonjen klipnim strojem na stlačeni zrak. Prva su torpeda nosila ime Luppis-Whitehead; izum je prva otkupila austrougarska mornarica, potom i gotovo sve veće pomorske sile svijeta, a riječka tvornica postala je prva tvornica torpeda na svijetu. Pred I. svjetski rat torpedo je postao osnovno naoružanje podmornica, a pojavila su se prva samovođena torpeda koja prate zvuk brodskih motora. Torpeda su prvi put masovno uporabljena u I. svjetskom ratu, a u kasnijem razvoju koji traje do danas radi se na povećanju dosega, preciznosti, brzine, razornog učinka i nezamjetljivosti.
