Leksikografski zavod Miroslav Krleža Frankopanska 26, Zagreb tel.: +385 1 4800 332 tel.: +385 1 4800 392 fax.: +385 1 4800 399
urednistvoHE@lzmk.hr
temeljne čestice, podgrupa subatomskih čestica koje se odlikuju najvećim stupnjem elementarnosti. Elementarnost novootkrivenih subatomskih čestica ovisi o tom imaju li strukturu, mogu li se sastaviti od već postojećih čestica ili se mogu svesti na već poznate čestice. Prema standardnom modelu čestica smatra se da 12 temeljnih čestica izgrađuje svu tvar u svemiru: leptoni (elektron, mion, tauon i njima pripadajući neutrini) i kvarkovi. Prijenosnici međudjelovanja između čestica tvari su bozoni: fotoni, gluoni, W-bozoni, Z-bozoni i Higgsovi bozoni. Kvarkovi i leptoni raspoređeni u parove koji čine tri naraštaja (generacije ili obitelji): elektron (e) i njegov neutrino νe te gornji (u) i donji (d) kvark; mion (μ) i njegov neutrino νμ te čarobni ili šarmantni (c) kvark i strani ili čudni (s) kvark; tauon (τ) i njegov neutrino ντ te dubinski (b) kvark ili kvark ljepote i vršni (t) kvark ili kvark istine. Sva je tvar građena od lakih temeljnih čestica prvoga naraštaja, dok se teži kvarkovi pronalaze u sudarima u akceleratorima čestica ili kozmičkom zračenju. Te čestice nose naboje koji su izvori temeljnih sila i u tom je glavno značenje njihove temeljnosti. Danas su te sile opisane standardnom teorijom čestica i sila.
Fermioni
Bozoni
temeljne čestice. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/temeljne-cestice>.