stepa (ruski step’), u užem smislu, travnjaci kontinentalnih područja Eurazije, koji su nastali i održavaju se kao klimazonalni tip vegetacije (→ klimaks, vegetacijski) u uvjetima stepske klime. Najveća se stepska područja protežu na sjevernoj polutki kao stepski pojas širine do 1000 km između 35. i 55. stupnja sjeverne geografske širine, od ušća Dunava, odnosno područja sjeverno od Crnoga mora na zapadu do porječja rijeke Amur na istoku Azije.
Pojednostavnjeno, stepe se mogu podijeliti na zapadne (istočnoeuropsko-zapadnosibirsko područje) i istočne (središnjeazijsko područje), koje se dalje mogu raščlaniti na manja područja (provincije). Pod stepskom se vegetacijom razvija specifično klimazonalno stepsko tlo, → černozem, značajno po velikoj količini humusa u površinskom sloju tla. Nakon hladne zime to se tlo brzo zagrijava, a sadrži dovoljno vlage za brz razvoj bujne stepske vegetacije te proizvodnju velike mase organske tvari. Nakon kratke povoljne vegetacijske sezone do početka ljeta nastupa razdoblje velike suše pa vegetacija zamire. Zbog suše bitno je smanjena i aktivnost organizama koji razlažu org. tvar, pa se proizvede više nego što se može tijekom godine razložiti (mineralizirati). Tako se tlo humizira i poprima tamnu boju (otud naziv). Zbog velike količine humusa i povoljnih ekoloških svojstava, černozem je potencijalno vrlo plodno tlo, pa su do danas goleme površine nekadašnjih stepa pretvorene u žitna polja (analogno prerijama u Americi).
Značajne su biljke stepa različite vrste trava, osobito kovilje (Stipa), npr. Stipa pennata, Stipa capillata, Stipa stenophylla, Stipa ucrainica, Stipa lessingiana, pa smilica (Koeleria), ovsik (Bromus), vlasulja (Festuca), mnoge jednogodišnje vrste različitih rodova, kao što su Arenaria, Erophila, Valerianella i dr., zatim mnoge biljke s podzemnim podancima, lukovicama ili gomoljima (geofiti) različitih rodova, npr. Ornithogalum, Crocus, Tulipa, Hyacinthella i dr., te druge trajnice i polugrmovi različitih rodova, npr. Artemisia, Adonis Asperula, Echium, Eryngium, Centaurea, Ferula, Helictotrichon, Onosma, Paeonia, Salvia, Seseli, Trinia i dr. Zbog ubrzana razvoja stepskih travnjaka u proljeće, brzo se mijenja njihov šarolik izgled, a kada zavlada ljetna suša, stepa zamire i poprima jednoličan izgled osušenih trava i drugih trajnica. U širem smislu, pojmom stepe kao fizionomski sličnim tipom vegetacije obuhvaćeni su i sjevernoamerički i južnoamerički zonalni travnjaci (→ prerija; pampa), ali se oni po flornom sastavu znatno razlikuju.
