struka(e): medicina

skarlatina (prema srednjovjekovnom latinskom scarlatus: grimizan) (šarlah, škrlet), akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijom Streptococcus pyogenes, koja izlučuje eritrogeni toksin. Zaraza se širi kapljicama nosnoga sekreta ili slinom, čemu pogoduje kontakt u školskim i dr. kolektivima. Skarlatina se u nas najčešće pojavljuje u djece u dobi od 2 do 10 god., a tijek joj je posljednjih desetljeća postao blaži. Inkubacija traje od 3 do 5 dana. Bolest počinje naglo vrućicom, grloboljom, glavoboljom, povraćanjem, bolovima u trbuhu i općom malaksalošću. Sitnotočkast crveni osip obično se pojavljuje tijekom drugoga dana bolesti na vratu i brzo se širi na trup i udove. Najgušći je u pazuhu, u području prsnih mišića, na donjem dijelu trbuha i unutar. stranama bedara, a na licu, dlanovima i tabanima ga nema. Obrazi su rumeni, a koža oko usana izraženo blijeda. Sluznica ždrijela žarko je crvena, a u udubinama krajnika vidi se eksudat. Jezik je do trećega dana bjelkasto obložen, poslije je čist te crven s izraženim papilama (malinast). Približno sedmoga dana bolesti ljušti se koža. Toksična skarlatina obilježena je visokom vrućicom, pomućenjem svijesti i zatajivanjem srčano-žilnoga sustava, a septična skarlatina nekrotičnom anginom i gnojnom upalom limfnih čvorova, srednjeg uha i dr. Imunoalergijske komplikacije skarlatine (reumatska vrućica i akutna upala bubrega) su rijetke. Dijagnozu potvrđuje nalaz bakterije Streptococcus pyogenes u brisu ždrijela. Liječi se penicilinom 10 dana.

Citiranje:

skarlatina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.12.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/skarlatina>.