skandij (prema lat. Scandia: Skandinavija), simbol Sc (novolat. scandium), kemijski element iz skupine rijetkih zemalja (atomski broj 21, relativna atomska masa 44,9559). Poznat je jedan prirodni, stabilni izotop (45Sc) i više umjetnih, radioaktivnih izotopa (najstabilniji je 46Sc s vremenom poluraspada 84 d). Njegovo je postojanje 1871. predvidio → D. I. Mendeljejev, a otkrio ga je 1879. švedski kemičar Lars Frederik Nilson. U malim količinama široko je rasprostranjen u mineralima → monacitu, → gadolinitu i tortveititu. Bijel je poput srebra, razmjerno mekan, lagan, neplemenit metal (gustoća 2,99 g/cm³, talište 1541 °C). Reagira s vodom uz razvijanje vodika. Dobiva se u malim količinama, najčešće kao sporedni proizvod pri dobivanju uranija. Proizvodnja u čistom stanju vrlo je složena (odjeljivanje od pratećih elemenata ionskom izmjenom u obliku klorida te elektroliza taline). Primjena mu nije velika; može poslužiti kao legirajući element lakim metalima te u radioterapiji, jer u nuklearnom reaktoru postaje snažan γ-emiter. U spojevima je trovalentan, lako tvori kompleksne spojeve.
