radikal (njem. Radikal < franc. i engl. radical, prema kasnolat. radicalis: korijenski; temeljit).
1. Prijašnji naziv za atomsku skupinu koja kao dio molekule prolazi nepromijenjena kroz niz organskih kemijskih reakcija, a ne postoji samostalno (oznaka R, nastavak -il, npr. metil, fenil, benzil).
2. Slobodni radikal, atom, atomska skupina ili molekula koja ima jedan ili više nesparenih elektrona, a može biti električki neutralna ili u obliku iona. Većina slobodnih radikala nastaje homolitičkim kidanjem kovalentne veze, npr. djelovanjem svjetlosti (fotoliza) ili topline (piroliza). Zbog nesparenog elektrona (koji se u formulama označuje točkom) slobodni radikal je paramagnetičan, a kemijski vrlo nestabilan i silno reaktivan, pa može postojati samo vrlo kratko vrijeme ili pod ekstremnim okolnostima (vrlo nizak tlak ili visoka temperatura). Radikali zato lako reagiraju međusobno, a spajanjem s drugim molekulama ili raspadanjem nastaju novi radikali, koji opet mogu dalje reagirati, što je osnova mnogih kemijskih lančanih reakcija. Na reakcijama radikala temelji se npr. gorenje, krekiranje, kloriranje, radikalska polimerizacija, autooksidacija, fotokemijske reakcije u atmosferi (stvaranje i razgradnja ozona) i sl. – U biokemiji i biologiji slobodnim se radikalima nazivaju oni koji nastaju kao sporedni proizvodi u normalnom procesu staničnoga disanja (→ mitohondriji), kao što je to u redukciji kisika u vodu uz oslobađanje energije, u kojoj mali dio molekula kisika završava proces u obliku kisikovih radikala. Ti, kao i od njega proistekli drugi slobodni radikali mogu oštetiti stanične strukture poput bjelančevina i nukleinskih kiselina, što pospješuje starenje i stanice i organizma te pojavu bolesti.
3. U političkoj znanosti, pojam koji označuje dosljednoga, često ekstremnoga pristašu političkog stava o korjenitoj promjeni društvenog sustava ili nekoga njegova dijela. (→ radikalizam)
