predenje, izradba niti pređe neograničene duljine uvijanjem kratkih prirodnih ili umjetnih vlakana. Vlakna se prvo paraleliziraju, a potom uvijaju uz istezanje; time se postiže dovoljno velika dodirna površina i stiješnjenost, te međusobno povezivanje vlakana u pređu zadovoljavajuće čvrstoće. Ručno predenje s pomoću preslice i vretena bilo je poznato već u prapov. doba, no tek je u XIII. st. pronađen ručni kolovrat, a u XVI. st. i nožni. Strojevi za predenje pojavili su se u drugoj pol. XVIII. st., a omogućili su industrijsko predenje kojim se danas gotovo isključivo proizvodi pređa.
Izbor sirovine ovisi o željenim svojstvima pređe. Od biljnih prirodnih vlakana najpoznatija su pamučna, lanena i kudjeljna vlakna, potom juta, sisal i dr. vrste likovih i tvrdih vlakana, a od životinjskih vlakana vuna i svila te različite vrste dlaka. Umjetna vlakna proizvode se prilagođena po duljini, finoći i mehan. svojstvima prirodnim vlaknima s kojima se miješaju, te strojevima kojima se prede. Razlikuju se kraća i finija umjetna pamučna vlakna i dulja, kovrčava i grublja vunena vlakna. Kadšto se u pređu upredaju i sekundarne sirovine dobivene iz tekst. otpadaka.
U industr. proizvodnji, vlasasta vlakna obično dospijevaju u predionicu sprešana u bale. U balama su prirodna vlakna isprepletana, nejednolike kvalitete, s različitim primjesama i nečistoćama, pa ih se najprije dobro promiješa i očisti od nevlaknatih primjesa. Vunena se vlakna peru, suše i šalju na pripremu za predenje, a pamučna vlakna iz više bala jednolično se miješaju, raščupavaju i čiste u strojevima za miješanje, kako bi kvaliteta sirovine bila što jednolikija.
Razlikuje se predenje pamučne pređe koja je prethodno bila samo grebenana (grebenana pređa) i predenje pređe koja je nakon grebenanja prošla i češljanje (češljana pređa). Grebenana je pređa grublja, manje čvrstoće i manje jednoličnosti od češljane, a prede ju se iz grubih, kratkih do srednje dugih vlakana. Češljana je pređa tanja, glađa i veće jednoličnosti i čvrstoće, a dobiva se iz finijih i duljih vlakana.
Kod predenja pamuka, tijekom grebenanja vlakanca se slažu na velikom rotirajućem bubnju u koprenu, gdje se jednolično raspoređuju, izravnavaju i paraleliziraju, uklanjaju se kratka vlakna i čiste primjese. Na izlasku iz stroja koprena se oblikuje u pramen koji prolazi kroz uređaj za regulaciju finoće, te se potom isteže i stanjuje, učvršćuje blagim uvijanjem i namata na namotak (tzv. pretpredenje). Tako dobivena pretpređa upućuje se na predenje na prstenastu predilicu, gdje se i dalje isteže, uvija i konačno namata kao gotova grebenana pređa. Noviji postupak rotorskoga predenja brži je i ekonomičniji jer nema pretpredenja, no vlakna nisu toliko paralelizirana, pa se dobivena pređa najviše upotrebljava za proizvodnju grubljih tkanina. Za proizvodnju češljane pređe, nakon grebenanja, više pramenova sjedinjuje se uz blagi isteg (tzv. dubliranje), potom se češljaju i paraleliziraju, te šalju na predenje. Grebenanje vune složenije je, pa se primjenjuju linije grebenaljki. Opisanim postupcima izrađuje se i pređa od umjetnih vlakana i njihovih mješavina s vunom. No razrađeni su i novi, ekonomičniji postupci za predenje umjetnih vlakana, a za predenje likovih i tvrdih vlakana također su razrađeni posebni postupci.
