populizam (engl. populism, prema lat. populus: narod), naziv za pokrete i ideologije koji polaze od »naroda« kao osnove svoje legitimnosti i kriterija djelovanja. U sociologiji, populizam označava idejne i društvene pokrete koji su se protivili dominaciji elita te zastupali poboljšanje socioekonomskoga položaja srednjih i nižih klasa. U tom je smislu najznačajniji bio agrarni populizam XIX. i XX. st., koji se afirmirao u nekoliko pokreta (farmerski radikalizam u SAD-u, seljački pokreti u Europi, narodnjaštvo u Rusiji). U politologiji, pojam populizam uglavnom se odnosi na stil ili metodu političke mobilizacije najširih slojeva naroda koja često ima antidemokratsko, rasističko ili nacionalističko usmjerenje. Tako se autokratskim režimima poput onih A. Hitlera, B. Mussolinija ili J. Peróna, ali i pokretima poput reakcionarnih pokreta Georgea Wallacea u SAD-u i Johna Enocha Powella u Velikoj Britaniji 1960-ih, pripisuje korištenje populizma kao političke metode. U suvremenom se političkom diskursu zastupnici populizma zalažu za tradicionalne vrijednosti te su skeptični prema vladajućim elitama i predstavničkoj demokraciji uopće, zbog čega zagovaraju referendumsko odlučivanje. U stranačkim sustavima neke se radikalne desne stranke određuju kao populističke, primjerice Nacionalna fronta J.-M. Le Pena u Francuskoj ili Savez za budućnost Austrije J. Haidera u Austriji.
