pobratimstvo, blisko prijateljstvo s osobom ili više njih istoga spola, rijetko različita spola, tj. momaka ili djevojaka (→ posestrimstvo); svečana prisega dviju osoba koje nisu u krvnome srodstvu na, najčešće, doživotno uzajamno prijateljstvo, pomaganje i odanost. Pobratimstvo se rjeđe sklapalo u tajnosti, a češće pred većim brojem svjedoka, pa i javnim crkvenim obredom. Sklapanje pobratimstva pratile su određene simboličke radnje (ispijanje krvi ili vina, zamjena odjevnih predmeta i sl.) te međusobno darivanje. Do bratimljenja je uglavnom dolazilo među pripadnicima istoga društvenog sloja, a nazivi koji su povezivali dva pobratima (pajdaša, jarana) ili dvije posestrime prenosili su se i na članove njihovih obitelji. Kada se sklapalo u prilici u kojoj je skupina ljudi, približno iste dobi i interesa, zajedno prolazila kroz određeno životno razdoblje (npr. odlazila u vojsku), pobratimstvo je imalo i neke oznake dobne skupine ili naraštaja. Pobratimstvo se smatralo istim kao i krvno srodstvo, štoviše čvršćim od njega. Upravo zbog svoje neuobičajene požrtvovnosti, odnosi pobratima kao tema ušli su i u hrvatsku književnost, npr. u romanu Podgorka V. Novaka.
