patke (Anatidae), por. ptica koja obuhvaća patke, guske i labudove. Patke su manje od labudova i gusaka, s kraćim vratom i nogama. Gotovo sve se odlikuju istaknutim spolnim dvoličjem, osobito u jesenskom perju. Gnijezde se u velikim jatima. Dijele se na 8 skupina koje obuhvaćaju 113 vrsta, od kojih su mnoge dio hrvatske faune, neke kao gnjezdarice, a mnoge se dosele zimi. Najpoznatije su skupine: utve, patke plivarice, patke ronilice, gavke, morske patke, ronci. Plivarice i ronilice razlikuju se u stražnjem prstiću, koji u plivarica nema plivaće opne, a u ronilica ju ima. Plivarice se pri plivanju drže visoko na vodi, a hranu prebiru po dnu uranjajući glavu tako duboko da im samo zadak viri iz vode. Ženke su zaštićene bojom perja (stapaju se s okolišem) i na njima se ističe samo tzv. ogledalo na krilima, koje je žive boje. Mužjaci uz ogledalo imaju i ukrasno perje, a posebno se ističu pera repnoga korijena zavrnuta poput kukice. Najpoznatija je među plivaricama divlja patka (Anas platyrhynchos). Ženka je neugledne smeđe boje, a na mužjaku se ističu zeleno obojena glava i dio vrata s bijelom ogrlicom na sredini te ljubičastosmeđa prsa. Divljih pataka ima u Hrvatskoj uz močvare, rijeke i jezera, gdje ljetuju i zimuju. Na sjeveru su redovito selice, poznate po letu u velikim jatima u obliku klina. Od divlje patke potječu mnoge odlike domaće patke. Među ronilicama poznate su glavata patka (Aythya ferina) i patka njorka (Aythya nyroca), koja se gnijezdi i po hrvatskim barama. Velike utve nalikuju guskama i po letu i po hodu. Poznate su utva (Tadorna tadorna) i zlatna utva (Tadorna ferruginea). Gavke su krupne, zdepaste, vrlo glasne morske patke koje izvrsno rone. Gavka (Somateria mollissima) nastanjuje sjever Europe. Morske patke gnijezde se uz slatke vode, a zimi zalaze u priobalno more. Među njima je poznata crna patka (Melanitta nigra). Ronci se prepoznaju po uskim nazubljenim kljunovima i glavama s kukmom (→ kukma). Poznati su veliki ronac (Mergus merganser) i mali ronac (Mergus serrator).