nutacija (lat. nutatio: njihanje).
1. U fiziologiji bilja, autonomno gibanje što ga izazivaju procesi u unutrašnjosti biljke. U mladih izdanaka i cvatova pojavljuju se izmjenična gibanja savijanjem (nutacije), koja su posljedica vremenski nejednakoga rasta različitih strana određenih organa. Dobro su poznata kružna gibanja (cirkumnutacije) mladih vitica ili vršaka izdanaka, osobito u biljaka povijuša. Zbog jednostrano jačega rasta, vitica opisuje krug koji, npr. u hmelja, može imati promjer veći od 50 cm, pa se tako ovija oko podloge. Jedne su povijuše »lijeve«, druge »desne«, a neke mogu i mijenjati smjer povijanja. Nutacijama u širem smislu označavaju neki autori ne samo autonomna već i inducirana gibanja, npr. tropizme i nastije.
2. U astronomiji, malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca. Nutacija uzrokovana Mjesecom pomak je nebeskih polova od srednjega položaja za ±9″ s periodom od 18,6 god., koliko iznosi period regresije Mjesečevih čvorova; naime, ravnina Mjesečeve staze, koja je prema ravnini Zemljina ekvatora nagnuta pod kutom od 5° 9′, zakreće se i utječe na položaj osi Zemljine vrtnje. Sunčeva je nutacija manja, s periodom 0,5 tropske godine.
3. U matematici → transformacija pravokutnih koordinata
