natalitet (njem. Natalität, prema lat. natalis: rođen, rodni) ili rodnost, broj rođenja na određenome području u određenome razdoblju. U užem značenju pod natalitetom se razumijeva broj živorođene djece (efektivni natalitet). Intenzitet rađanja na određenome području mjeri se općom stopom ili koeficijentom nataliteta, koji označuje ukupan broj živorođene djece podijeljen s ukupnim stanovništvom i pomnožen s 1000 (jer se najčešće računa u promilima).
Razina opće stope nataliteta pod osobito je jakim utjecajem starosne strukture. Međunarodne usporedbe kretanja nataliteta temelje se na toj stopi. Razina nataliteta ovisi o biološkim, socijalnim, ekonomskim, kulturno-prosvjetnim i dr. čimbenicima, zbog čega i razlike između pojedinih zemalja, odnosno skupina stanovništva, mogu biti velike, bilo zbog sastava ukupnoga stanovništva po starosti i spolu, bilo zbog kontrole rađanja. Visokim natalitetom smatra se stopa s više od 25‰, srednjim natalitetom stope između 15‰ i 25‰, a stope do 15‰ smatraju se niskim natalitetom. U zemljama s visokim životnim standardom natalitet je uglavnom nizak, ali je i mortalitet nizak, tako da je i prirodni priraštaj stanovništva razmjerno nizak, ponegdje i negativan. Do većeg opadanja nataliteta može doći i zbog poremećaja nastalih znatnim gubitcima ili iseljivanjem velikoga broja muškoga stanovništva u fertilnim godinama života. Visoki natalitet obilježje je slabije razvijenih sredina. Natalitet stanovništva Hrvatske bio je u XX. st. u opadanju. Početkom XX. st. stope nataliteta kretale su se oko 40‰, 1950. stopa je bila 24,8‰, a 2012. 9,8‰. Zbog nepovoljne starosne strukture stanovništva, stopa nataliteta u međupopisnom razdoblju 2001–11. uglavnom je bila ispod 10‰, pa je među najnižima u Europi.
