narukvica, nakit što se nosi oko ruke na zapešću, podlaktici ili na nadlaktici, a i na gležnjevima. Najstarije narukvice od vapnenca ili školjke spondilus izrađivane su već u kameno doba. Od eneolitika izrađuju se od različitih kovina, u obliku jednostavne bakrene, zlatne, srebrne ili brončane žice, jednostruke ili spiralno uvijene ili pak od limene vrpce, koja može biti otvorena ili spiralno uvijena (npr. u minojskoj kulturi). Krajevi narukvicâ različito su oblikovani, zadebljani, stanjeni, mogu biti spojeni ili otvoreni i ukrašeni u obliku životinjskih glavica i sl. Postoje i narukvice s kopčama, savijene, glatke, s umetnutim rozetama, gemama, minijaturama, privjescima. Za kasno brončano doba karakteristične su narukvice bogato ukrašene urezanom geometrijskom ornamentikom. U ranoj antici nosile su se kao znak društvenoga položaja; kod Grka i Rimljana muškarci i žene nosili su skupocjene narukvice, često i kao amulete, a poslije, kod Kelta i Germana, postaju i sredstvo plaćanja. U srednjem vijeku narukvice pripadaju i u kraljev, odnosno carev ornat. Od XII. st. narukvice, sasvim pojednostavnjene, nose samo žene. Od druge polovice XVI. st. u modi su skupocjene narukvice (zlatne s dragim kamenjem i emajlom); iz mode izlaze u XVII. st. Od XVIII/XIX. st. ponovno narukvice nose uglavnom žene. – U izvornih naroda narukvice se izrađuju od pletene kose ili trava, od kože, drva, školjaka, zubi, bjelokosti, a na višem stupnju razvoja od staklenih perli i kovina.
