monetarizam (engl. monetarism), oblik suvremene liberalne ekon. politike, koja se teorijski, analitički i instrumentalno oslanja na kontrolu ponude novca i monetarne mehanizme upravljanja u postizanju ciljeva ekon. politike, pri čem prednost daje zaštiti privatnoga vlasništva, stabilnosti cijena i dugoročnoj stabilnosti kapitalističkoga poretka, smatrajući ih najpoticajnijim uvjetima brza ekon. rasta, mobilnosti, poduzetnosti, inovativnosti i konkurentnog tržišta. Time se, navodno, najbolje brane individualne slobode i demokr. poredak. Od kraja 1960-ih do kraja 1980-ih definira se kao neoliberalna alternativa kejnzijanskom ekon. intervencionizmu, koji optužuje da potiče ekon. neracionalnost, visoke soc. troškove, imobilnost proizvodnih čimbenika te ograničavanje privatne inicijative i individualnih prava. Prema toj koncepciji gl. pravilo ekon. politike mora biti stabilan dugoročni rast količine novca u optjecaju, ovisno o dinamici gosp. rasta, čime novac neutralno djeluje na realna gosp. kretanja, otklanja se inflacija i štiti vrijednost financ. imovine. Monetaristi predbacuju kejnzijancima da njihove česte intervencije u korist stabilnosti, zaposlenosti i rasta ne postižu namjeravani cilj, nego samo potiču inflaciju. Takva je ocjena povijesno neutemeljena, s obzirom na to da je kejnzijanska politika pomogla prevladati veliku gosp. depresiju 1930-ih, financirati rashode II. svj. rata i poslijeratne obnove, te zatim osigurati dvadesetak godina brza i stabilna rasta, a da je razdoblje monetarizma označeno većom nestabilnošću proizvodnje i zaposlenosti, pa i monetarnih prilika. Popularnost monetarističke politike može se objasniti promjenom socijalno-polit. odnosa, krizom socijalist. pokreta i fleksibilizacijom odnosa rada, uvođenjem nove proizvodne i informacijske tehnologije. Istaknuti teoretičari monetarizma su M. Friedman, F. A. von Hayek i škola racionalnih očekivanja među ekonomistima, uz snažnu potporu političara kao što su bili M. Thatcher, R. Reagan i drugi. Monetaristička stajališta zastupaju i u velikoj mjeri provode i međunar. financijske institucije, ne samo kao sredstvo monetarne regulacije nego i dalekosežnih ekonomsko-soc. reforma u zemljama u tranziciji i zemljama u razvoju, kao i sredstvo upravljanja međunar. ekonomskim odnosima.
