struka(e): kemija

metanol (metan + [alkoh]ol) (metilni alkohol), najjednostavniji alkohol, CH3OH, bezbojna zapaljiva tekućina s vrelištem 64,5 °C, miješa se u svim omjerima s vodom, etanolom, eterom i drugim organskim otapalima, otapa i mnoge anorganske soli i celulozni trinitrat (nitrocelulozu), a u manjoj mjeri i masti, ulja i smolne kiseline. U prirodi se nalazi esterski vezan u biljnim tvarima, npr. u ligninu, pa se pojavljuje pri pougljenjivanju drva i alkoholnom vrenju. Metanol se do 1923. proizvodio suhom destilacijom drva, a poslije, u velikim količinama, iz sinteznoga plina, katalitičkom hidrogenacijom ugljikova monoksida prema reakciji: CO + 2H2 → CH3OH. Danas je to niskotlačni postupak (50 do 100 bara, 250 °C) uz katalizator na osnovi bakra, a sintezni se plin dobiva iz prirodnoga plina, ostataka preradbe nafte ili rasplinjavanjem ugljena. Najveće količine metanola troše se za proizvodnju formaldehida, a vrlo velike količine rabe se i za pripravu antifriza. Metanol se upotrebljava i kao sirovina za proizvodnju octene kiseline, nekih polimernih materijala, kao organsko otapalo i razrjeđivač, dodatak motornomu gorivu, sredstvo za denaturiranje špirita i dr. Metanol je vrlo otrovan; posljedice su kroničnoga otrovanja (obično zbog udisanja para) ciroza jetre, smetnje vida, pa čak i sljepilo, a kod akutnog otrovanja može nastupiti i smrt zbog paralize centra za disanje.

Citiranje:

metanol. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 22.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/metanol>.