struka(e): kemija

makromolekule (makro- + molekula), goleme molekule koje se sastoje od više tisuća atoma povezanih kovalentnim vezama (→ kemijske veze). Njihov je promjer približno 10–5 do 10–3 mm, tako da svojim izmjerama ulaze u područje koloidnoga razdjeljenja tvari. Često su to proizvodi polimerizacije ili polikondenzacije velikoga broja (i do nekoliko tisuća) osnovnih molekula, a relativna molekularna masa redovito im je veća od 10 000. Najvažniji organski spojevi u prirodi, o kojima ovisi život na Zemlji, građeni su od makromolekula, npr. celuloza, škrob, bjelančevine, nukleinske kiseline. Ima i anorganskih makromolekularnih spojeva: silikati, polifosfati, aluminijevi oksidi i dr., a takav je i plastični sumpor. Među umjetno proizvedenim materijalima, od makromolekula su građeni polimerni materijali, umjetni kaučuk, umjetna vlakna i dr. Izraz makromolekula uključuje i kristale kao što je npr. dijamant, koji sadrži istovjetne atome međusobno povezane kovalentnim vezama iste jakosti. U novije doba razvila se posebna grana kemije (makromolekularna kemija) koja se bavi proučavanjem makromolekularnih tvari.

Citiranje:

makromolekule. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/makromolekule>.