lipoproteini (grč. λίπος: mast + proteini), čestice u krvnoj plazmi sastavljene od lipida i proteina, što prenose lipide između organa. U središtu su čestice hidrofobni nepolarni lipidi, okruženi polarnijim lipidima i specifičnim proteinima. Prema rastućoj gustoći, koja odražava veći sadržaj proteinskih sastavnica, dijele se na kilomikrone, ostatne kilomikrone, lipoproteine vrlo niske gustoće (VLDL, engl. very low density lipoproteins), lipoproteine niske gustoće (LDL, engl. low density lipoproteins), lipoproteine srednje gustoće (IDL, engl. intermediate density lipoproteins) i lipoproteine visoke gustoće (HDL, engl. high density lipoproteins). Glavnu lipidnu sastavnicu u kilomikronima čine triacilgliceroli iz hrane, u ostatnim kilomikronima kolesterol iz hrane, u VLDL triacilgliceroli iz vlastita organizma, a u LDL, IDL i HDL kolesterol iz vlastita organizma, proizveden pretežno u jetri. Proteinsku sastavnicu lipoproteina čini deset različitih vrsta proteina.
LDL je glavni prenositelj kolesterola u periferna tkiva. Čestica mu ima promjer od 22 nm, sadrži oko 1500 molekula estera kolesterola i jednu molekulu proteina B-100, odgovornu za njegov prihvat u ciljna tkiva. Kolesterol iz LDL taloži se u arterijama tvoreći aterosklerotične plakove (→ ateroskleroza), pa visoka koncentracija LDL u serumu upozorava na rizik od krvožilnih bolesti. Njegov se kolesterol naziva »lošim«, za razliku od »dobroga« kolesterola iz HDL. U zdravih osoba omjer LDL/HDL iznosi 3,5.
