struka(e): medicina

leptospiroze (grč. λεπτός: sitan + σπεῖρα: uvijanje; mreža + -oza), akutne zarazne bolesti uzrokovane bakterijama iz roda Leptospira, tankih, savitljivih i vrlo pokretnih štapića s 12 do 18 pravilnih spiralnih zavoja i krajevima zavijenima u obliku kukica. Leptospiroze su bolesti životinja koje se mogu prenijeti na čovjeka (zoonoze); više od 160 vrsta sisavaca može biti zaraženo leptospirama, a napose štakori, svinje, goveda, psi i dr. Čovjek se zarazi izravnim dodirom sa zaraženom životinjom ili njezinom mokraćom, osobito u okolišu koji su životinje zarazile (npr. voda, blato). Zbog toga su leptospiroze češće u nekim zvanjima (klaoničari, kanalski radnici, veterinari, ribiči i dr.). Nakon inkubacije od 1 do 2 tjedna bolest naglo počinje groznicom, visokom temperaturom i općom slabošću. Karakteristični su bolovi u mišićima, os. u listovima. Zbog upale spojnice oka oči su crvene (kao u kunića). Krvni je tlak obično snižen. Vrućica traje 4 do 8 dana, ali se može vratiti (bifazični tijek bolesti). Negnojni se meningitis može pojaviti od 6. do 9. dana bolesti uz glavobolju. Rjeđi, teški oblik bolesti očituje se žuticom, zatajenjem bubrega, upalom srčanoga mišića i krvarenjima (Weilova bolest). – U većine bolesnika dostatno je opće i simptomatsko liječenje, a teži oblici bolesti liječe se penicilinom, ampicilinom ili doksicilinom.

Citiranje:

leptospiroze. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 28.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/leptospiroze>.