konformacija (lat. conformatio: oblik; pojam), prostorni oblik molekule, tj. stvarni prostorni razmještaj atoma u molekuli u bilo kojem trenutku. Kako su molekule fleksibilni trodimenzijski objekti, one se pojavljuju, zbog slobodne rotacije atoma oko jednostrukih veza, u više konformacija, koje brzo prelaze jedna u drugu i ne daju se razdvojiti. Svakoj konformaciji pripada određena vrijednost potencijalne energije zbog djelovanja privlačnih i odbojnih sila koje ovise o položaju svih atoma. Kada neka konformacija ima potencijalnu energiju nižu od energija svih bliskih joj konformacija, ona je neznatno stabilnija i može se prepoznati kao zasebna molekularna vrsta (konformer ili konformacijski izomer). Tako npr. u molekuli etana, H3C–CH3, metilne skupine mogu gotovo slobodno rotirati oko jednostruke ugljikove veze i molekula može zauzeti različite konformacije. Među njima su karakteristične zvjezdasta i zasjenjena konformacija, od kojih je prva stabilnija jer su vodikovi atomi međusobno na najvećoj udaljenosti. Konformacija je moguća i u cikloalkanima zbog pseudorotacije metilenskih skupina. Dobro je poznat primjer cikloheksana, u kojem je konformer u obliku sedla (stolice) stabilniji od konformera u obliku kolijevke (čamca).
