kiralnost (engl. chirality, od grč. χείρ: ruka), svojstvo nesimetričnosti likova i tijelâ koje se očituje u nemogućnosti da se pomacima ili zakretima poklope s vlastitom zrcalnom slikom, odn. zrcalnim prostornim oblikom. Takav je npr. odnos lijeve i desne ruke, odn. dlana. U kemiji se kiralnost odnosi ponajprije na molekule organskih spojeva koje sadrže asimetrični ugljikov atom kao središte kiralnosti, tj. atom na koji su vezana četiri različita atoma ili atomske skupine, pa zbog toga takve molekule nemaju ni ravnine ni središta simetrije. Kemijski spojevi kojima se molekule razlikuju kao predmet i njegova zrcalna slika (kiralni spojevi) prostorni su izomeri ili stereoizomeri, a nazivaju se enantiomeri (→ izomerija). Odlika je takvih spojeva da pokazuju optičku aktivnost, tj. zakreću ravninu polarizirane svjetlosti. Kiralnost je vrlo česta u spojevima što se nalaze u živim organizmima (aminokiseline, bjelančevine, nukleinske kiseline, šećeri, hormoni). Hrvatski kemičar i dobitnik Nobelove nagrade V. Prelog znatno je pridonio razumijevanju stereoizomerije i s britanskim kemičarima R. S. Cahnom i C. K. Ingoldom razvio opći sustav označavanja kiralnih molekula.
