hidrogeologija (hidro- + geologija), znanost o podrijetlu, raširenosti i kretanju vode ispod površine Zemlje (podzemne vode). Podzemna voda dio je hidrološkoga ciklusa, koji obuhvaća vodu u atmosferi, na površini i u unutrašnjosti Zemlje, i to u svim trima agregatnim stanjima. Prema načinu postanka u podzemlju postoje: atmosferska ili meteorska voda, koja je najznačajniji izvor slatke podzemne vode, konatna voda zaostala u stijenama iz vremena njihova postanka, juvenilna voda nastala kondenzacijom vodene pare u unutrašnjosti Zemlje. Podzemne vode u stijenama sa sekundarnom (pukotinskom) poroznošću nalaze se u svim čvrstim ispucalim stijenama. Ispunjavaju pukotine i stvaraju vodonosne horizonte kojih oblik ovisi o položaju, dimenzijama i broju pukotina. Od sedimentnih stijena posebna hidrogeološka obilježja imaju karbonatne stijene – vapnenci i dolomiti. To su tipična područja sa sekundarnom pukotinskom i kavernoznom poroznošću, poznata pod nazivom krš. U krškim je terenima podzemna vodna mreža mnogo bogatija od nadzemne, a raspored je voda u podzemlju nepravilan. Podzemne vode mogu biti onečišćene kemijski, fizički i bakteriološki, i to prirodnim i umjetnim putem. Hidrogeološka istraživanja nužna su pri opskrbi naselja i industrijskih objekata vodom, pri natapanju i odvodnjavanju, gradnji hidrotehničkih objekata, prometnica, tunela, odvodnjavanju rudnika, kaptiranju mineralnih i termalnih voda, gradnji naselja te zaštiti od onečišćenja.
