helikobakter (grč. ἕλıξ, genitiv ἕλıϰος: zavoj, spirala + bakter[ije]) (Helicobacter pylori), malena štapićasta gram-negativna bakterija spiralnoga ili zakrivljenoga oblika. Njome se mogu zaraziti čovjek i drugi primati. U razvijenim zemljama zaraza je znatno češća nakon 60. god. života (u djece je rijetka), dok u sredinama s niskim socioekonomskim standardom nastaje već u mladosti. Akutna se zaraza očituje bolju u području želudca (u »žličici«), mučninom i povraćanjem (katkad s tragovima krvi) te tamnom stolicom. Ti simptomi nestaju za nekoliko dana, ali zaraza ostaje doživotna. Zaraza helikobakterom uzrokuje kronični aktivni gastritis i vrijed dvanaesnika (rijetko vrijed želudca), a kronična zaraza povećava rizik od karcinoma želudca. Dijagnoza se postavlja endoskopskim pregledom i uzgojem bakterije iz tkiva želudca ili dvanaesnika; kako helikobakter proizvodi ureazu, može se koristiti i tzv. izdisajni test, kojim se ona utvrđuje. Protutijela za helikobakter mogu se dokazati u krvi. Liječenje se preporučuje ako postoje vrijed želudca ili dvanaesnika, limfom stanica želučane sluznice ili početni rak želudca, a provodi se trima lijekovima, od kojih su dva antibiotici.
