glodanje, postupak mehaničke obradbe materijala odvajanjem čestica rotirajućim alatom – glodalom. Najčešće služi u industrijskoj ili obrtničkoj proizvodnji izradaka od kovine ili drva, tj. za obradbu ravnih, zakrivljenih i profiliranih ploha te za izradbu utora, žljebova, zupčanika, navoja i sl. Glodanje se najčešće provodi glodalicama, alatnim strojevima kojima se istodobno postiže okretanje glodala (gl. gibanje) i posmak, tj. kontinuirano pomicanje glodala ili površine koja se obrađuje (pomoćno gibanje).
Glodalice se sastoje od postolja, radnog stola za koji se pričvršćuje predmet koji se obrađuje (obradak), gl. vretena s priključnom glavom glodalice, za koju se pričvršćuje glodalo, gl. pogona, kojim se pokreće vreteno, a najčešće imaju i pomoćni pogon, koji bočno pomiče obradak (konzolne glodalice) ili vreteno s glodalom (stolne glodalice). Prema položaju osi gl. vretena konzolne se glodalice dijele na horizontalne (radni stol s obratkom pomiče se u ravnini usporednoj s vretenom), vertikalne (radni se stol pomiče u ravnini okomitoj na vreteno) i univerzalne. Pojedini se izradci, kao npr. zupčanici i navojna vretena, izrađuju specijalnim glodalicama. U novije se doba glodalicama sve češće upravlja s pomoću računala (CNC glodalice), a izvode se i s automatskom zamjenom alata i obradaka. Osim glodalica, za glodanje mogu služiti i drugi alatni strojevi, kao što su bušilice-glodalice i horizontalne bušilice. Za manje radove katkad se rabe i ručne glodalice.
Glodala imaju oštrice u obliku zubâ koje, kad se glodalo okreće, s obratka skidaju (režu) strugotinu. Prema konstrukciji, razlikuju se glodala s mehanički izrađenim zubima te glodala i glodačke glave s umetnutim oštricama. S obzirom na višestranu upotrebu, oblik je glodala različit. Tako se razlikuju valjkasto, čelno, vretenasto, pločasto, kutno, profilno i druga glodala, a za izradbu složenijih profila služe i sprege od nekoliko glodala. Glodala se izrađuju od alatnoga legiranog čelika ili od brzoreznog čelika s pričvršćenim reznim elementima od tvrde kovine.
