dvodihalice (Dipnoi), skupina slatkovodnih riba s hrskavičnim, djelomično okoštalim kosturom. Plivaći mjehur (jednostruki ili parni) služi za disanje atmosferskoga zraka. Taj mjehur (plućna vrećica) odgovara plućima u kopnenih životinja. Tako dvodihalice uz disanje škrgama dišu i plućima. Srce im je složenije građe nego u drugih riba, jer imaju i plućno optjecanje krvi. Dvodihalice su se pojavile već u siluru, a u devonu su bile vrlo raširene. Živuće vrste dvodihalica raširene su u močvarama i rijekama trop. područja Australije, Afrike i Južne Amerike. Australska dvodihalica ili baramunda (Neoceratodus forsteri), duga do 2 m i teška do 10 kg, troma je, a svakih 30 do 40 min izlazi na površinu po zrak. Afrička dvodihalica ili doko (Protopterus annectens, P. aethiopicus i P. dolloi) živi u velikim rijekama trop. Afrike, duga je do 65 cm, proždrljiva i okretna; u sušno doba zakopava se u mulj. Južnoamerička dvodihalica ili brazilski kamamuru (Lepidosiren paradoxa) prebiva u močvarama uz rijeke trop. Amerike; duga je do 1,2 m.
