difterija (od grč. δıφϑέρα: opna, /oderana/ kožica) (lat. diphtheria, gušobolja, grla, zadavica), infekcija sluznice dišnih putova ili kože uzrokovana bakterijom Corynebacterium diphtheriae, čiji pojedini sojevi luče otrov (toksin) koji može oštetiti srce, periferne živce, a katkad uzrokovati i opću reakciju organizma. Bolest je nekoć bila česta i nerijetko smrtna; danas je rijetka zahvaljujući uspješnomu cijepljenju. Međutim, od 1990. pojavila se, ugl. zbog propusta u cijepljenju, velika epidemija u zemljama bivšega Sovjetskog Saveza. Uzročnik se prenosi zrakom kapljicama, izravnim dodirom s respiratornim sekretom ili dodirom sa zaraženom kožom. Inkubacija je kratka, obično traje 2 do 5 dana. Bolest može zahvatiti različite sluznice: ždrijelo, prednji dio nosa, stražnji dio nosa, grkljan (→ krup) i oko. Najčešća je ždrijelna difterija, kod koje se nalaze karakteristične slaninaste naslage što se čvrsto drže svoje podloge (pseudomembrane). Posebno je težak oblik maligna difterija, kada uz izražene i proširene promjene u ždrijelu postoji poremećaj općeg stanja s visokom vrućicom i oštećenjem srca (miokarditis), perifernih živaca, bubrega i jetre. Difterija se liječi konjskim difteričnim antitoksinom i antibioticima (eritromicin ili penicilin), ali se može uspješno spriječiti cijepljenjem s inaktiviranim toksinom difterije (tzv. toksoid ili anatoksin). Primarno cijepljenje provodi se u dobi od 3 mjeseca, u kombinaciji s cjepivom protiv tetanusa i hripavca (DiTePer). (→ cijepljenje)
