depresija (lat. depressio, od deprimere: pritisnuti, utisnuti, tištati).
1. U svakodnevnom životu, stanje smanjene psihofiziol. aktivnosti u kojem prevladavaju tuga, bezvoljnost, pesimizam i obeshrabrenost. Takvo stanje može biti potaknuto gubitkom bliske osobe, prekidom osjećajne veze ili nedostižnošću nekog cilja, a prolazi tijekom tugovanja bez stručne pomoći.
2. U psihologiji i medicini, klinička depresija, poremećaj raspoloženja obilježen velikom tugom i zlim slutnjama, osjećajima bezvrijednosti i krivnje, bespomoćnosti i beznadnosti, povlačenjem od drugih te otežanim i usporenim mišljenjem. Kod nekih oblika depresije pojavljuje se inhibicija psihofiziol. aktivnosti, a kod drugih prevladava psihomotorni nemir i razdražljivost. Depresija može biti simptom kojega drugoga psihol. poremećaja ili samostalan poremećaj raspoloženja, a često prati i tjelesne tegobe i bolesti. Razlikuju se endogena depresija, koja nastaje bez poznatog uzroka, i egzogena ili reaktivna depresija, koja nastaje povodom nekog događaja (npr. smrt u obitelji). Suvremena psihijatrijska klasifikacija razlikuje veliku ili unipolarnu depresiju, koja se češće pojavljuje u starijoj životnoj dobi, od bipolarne, koja je češća kod mlađih osoba, a u kojoj se izmjenjuju razdoblja maničnog raspoloženja s razdobljima depresije. Podvrstu velike depresije čini tzv. sezonska depresija, poremećaj raspoloženja povezan sa skraćivanjem dana tijekom zime. Nastanak depresivnog poremećaja raspoloženja tumače mnogobrojne teorije (psihoanalitička, kognitivne teorije, teorije bespomoćnosti i beznađa, interpersonalna teorija te biološke teorije depresije). U skladu s njima depresije se liječe psihoterapijom i/ili farmakoterapijom. Smatra se da je depresija najrašireniji oblik psih. poremećaja, kojoj je pretežitost tijekom životnog vijeka oko 5%.
3. U ekonomiji, faza gospodarskog ciklusa koja slijedi neposredno nakon gospodarske krize. Obilježena je održavanjem niske razine proizvodnje, niskim cijenama, padom svih ekonomskih vrijednosti, izostankom investicija, visokom nezaposlenošću, oskudicom novca, visokom kamatom. Aktivna ekonomska politika pokušava to stanje što prije prevladati raznim mjerama poticanja potražnje, investicija, tehnološkog razvoja, zapošljavanja i sl. Radi izbjegavanja i bržeg prevladavanja depresije moderne države vode tzv. anticikličnu politiku, kojoj je cilj održavanje stabilne dinamike gospodarskog razvoja, bez zastoja, kriza i razdoblja depresije.
4. U astronomiji, položaj nebeskog tijela ispod neke vodoravne ravnine, a posebno depresija horizonta. Izražava se kutom. Zbog Zemljine zaobljenosti promatrač na nekoj nadmorskoj visini horizont vidi niže za kut depresije, a zbog utjecaja atmosfere – loma svjetlosti u atmosferi, taj je kut nešto manji nego što bi bio da atmosfere nema.
5. U geografiji i geologiji: a) spušteno, potonulo tlo, uleknuće; dio zemaljske površine ili morskoga dna, koji se (zbog tektonskih pomaka, erozije i sl.) nalazi ispod razine okolnog tla; b) kopnena (npr. Dolina smrti) ili jezerska površina (npr. Kaspijsko jezero) koja leži niže od razine susjednog mora (→ kriptodepresija).
6. U meteorologiji: a) područje niskoga tlaka (→ anticiklona; ciklona); b) u običnom govoru, nizak atmosferski tlak.
7. U fizici, depresija ledišta, sniženje temperature smrzavanja (ledišta) koje se pojavljuje s povišenjem tlaka (npr. ledište vode iznosi 0 °C za tlak od 105 Pa, a –0,129 °C za tlak od 17 · 105 Pa). (→ krioskopija)
