auksini (prema grč. αὐξάνειν: rasti), skupina biljnih hormona, tj. regulatora rasta biljnog tkiva (→ fitohormoni); organske molekule sastavljene često od indolskoga prstena (→ indol) i bočnoga ogranka koji završava karboksilnom skupinom te njihovih derivata, ili strukturno sasvim drugačije molekule koje na isti ili vrlo sličan način djeluju na biljni organizam. Sudjeluju u gotovo svim stadijima rasta i razvoja biljaka regulirajući staničnu diobu i izduživanje stanica, diferencijaciju, reakciju na osvjetljenje i gravitaciju (tropizme), starenje biljnih organa, opadanje lišća i cvjetanje te razvoj bočnog i adventivnoga korijenja na otkinutim listovima i stabljikama (lisno i stabljično korijenje). Prisutni su u svim dijelovima biljke, iako u vrlo različitim koncentracijama. Indol-3-octena kiselina (IAA, prema engl. indole-3-acetic acid) najzastupljeniji je prirodni auksin, odgovoran za većinu učinaka auksina u rastućim dijelovima biljaka. Danas se proizvode i mnogobrojni sintetski auksini koji imaju široku primjenu u agrikulturi i hortikulturi i rabe se za pospješivanje zakorjenjivanja reznica, izazivanje partenokarpije, ubrzavanje zriobe plodova, sprečavanje otpadanja plodova prije dozrijevanja, te kao herbicidi.
