antilope (srednjovj. lat. anthalopus < biz. grč. ἀνϑόλωψ: životinja iz priča), niz podskupina iz por. dvopapkara šupljorožaca (Bovidae), ravnih ili svinutih rogova u mužjaka (ženke nemaju rogova), visokih i vitkih nogu. Nastavaju Afriku i neka područja Azije, Amerike i jugoistočne Europe. Ta oblicima bogata skupina od oko 75 vrsta i 320 podvrsta još uvijek nema jedinstveno usklađene sistematske raščlanjenosti. U potporodici pravih antilopa (Antilopinae) ističe se rod gazela. Posebna su potporodica stepske antilope (Saiginae); po kalmičkim i kazahstanskim stepama živi tatarska stepska antilopa ili sajga (Saiga tatarica), snažne građe s karakteristično napuhanim nosom. U skupini rašljorogih antilopa (Antilocapra) ističe se sjevernoamerička rašljoroga antilopa (Antilocapra americana). Potporodici šumskih antilopa (Tragelaphinae) pripada velika, 3 m dugačka južnoafrička vijoroga antilopa kudu (Tragelaphus strepsiceros), karakteristično svijenih golemih rogova. Po zoološkim vrtovima česta je afrička oriksa (Tragelaphus oryx). U Indiji živi velika modra antilopa (Boselaphus tragocamelus). Čovjek je vjerojatno još prije desetak tisućljeća pripitomio antilopu (prije koze i goveda). Likovni prikazi antilopa poznati su od III. tisućljeća pr. Kr. na pečatnim valjcima mezopotamskih hramova, na asirskim reljefima, na zidnim slikarijama egipatskih grobnica i drugdje.
