amazonke (grčki Ἀμαζόνες, Amazónes), u grčkoj mitologiji, legendarne ratoborne kćeri boga Aresa i nimfe Harmonije. Imale su svoju državu na obalama maloazijske rijeke Termodonta u Kapadociji, ili na Kavkazu, a često su provaljivale na zapad, pa i u Grčku. U njihovoj su državi muškarci živjeli kao osakaćeni robovi, a amazonke su se bavile lovom, odgajanjem kćeri i ratom. Jedanput godišnje dolazile bi u dodir s muškarcima jednoga susjednog naroda da im ne izumre rod. Mušku su djecu ubijale. Prema antičkoj pučkoj etimologiji, amazonke su žene bez dojke (a1- + grčki μαζός: dojka), jer su rezale ili spaljivale desnu dojku da im ne smeta pri napinjanju luka. Legende o amazonkama upućuju na tragove matrijarhalnog poretka kod nekih maloazijskih plemena. Likovi amazonki pojavljuju se na grčkim vazama od VI. st. pr. Kr. Oko 460. pr. Kr. naslikao je Mikon u atenskom Šarenom trijemu (Stoà poikílē) bitku s amazonkama. Amazonomahija (borbe amazonki) je čest motiv reljefa na frizovima hramova; u II. i III. st. primjenjuje se na sarkofazima diljem Rimskoga Carstva. U slikarstvu se javlja kod P. P. Rubensa, A. Feuerbacha, F. Stucka i u klasicističkoj skulpturi.
