Zenica, grad u središnjoj Bosni, BiH (Federacija BiH); 70 553 st. (2013; 96 027 st., 1991). Leži na 316 m apsolutne visine, uz rijeku Bosnu, u malome Zeničkom polju (približno 45 km²) koje tvori najsjevernije dolinsko proširenje sarajevsko-zeničke kotline. Središte je srednjobosanske regije sa značajnim kulturnim i znanstvenim ustanovama. Ima sveučilište (osnovano 2000) s metalurgijskim (1961), strojarskim (1977), islamskim pedagoškim (1993), filozofskim (2013; prije pedagoški), pravnim i ekonomskim (2005) te zdravstvenim (2008) fakultetom. Narodno kazalište (1950); komorni simfonijski orkestar (1989); gradski muzej (2007). Zbog povoljnog prometnog smještaja (pruga Šamac–Sarajevo–Zenica), blizine rudnika željezne rude (Vareš) i bosanskog ugljenog bazena (Kakanj, Breza, Zenica i dr.), kao i obilja vode (rijeka Bosna) i električne energije (HE Jablanica, Jajce, Zvornik i termoelektrane Kakanj i Zenica), željezara, osnovana 1890., je nakon II. svjetskog rata znatno proširila kapacitete pa se Zenica razvila u jedno od najvećih središta crne metalurgije u bivšoj Jugoslaviji. Nekadašnja prosječna proizvodnja čelika od oko 1,5 milijuna tona danas je prepolovljena kao i proizvodnja smeđeg ugljena u rudniku Zenica (godišnja proizvodnja oko 0,3 milijuna tona). Razvijene su još drvna, metalna, tekstilna i prehrambena industrija (prerada mlijeka, proizvodnja sokova i dr.). – Na području Zenice u antičko doba nalazilo se naselje Bistue Nova (antički nadgrobni spomenici, ostatci starokršćanske bazilike i dr.). Ime Zenica prvi se put spominje u dubrovačkim spisima 1436. Pod osmansku vlast pala je 1463. i postala sjedište nahije. Iako se u popisima 1485. i 1489. spominje kao trg, tijekom osmanske vladavine imala je neznatno značenje. Nakon austrougarskog zaposjedanja Bosne (1878) započela je eksploatacija prirodnoga bogatstva u okolici grada, izgrađena je uskotračna željeznička pruga Brod–Sarajevo (1879–82), čime je Zenica došla u povoljniji prometni položaj. God. 1880. bio je otvoren rudnik ugljena, a 1885. izgrađena je tvornica papira. Povoljnije komunikacijske mogućnosti i podizanje industrije (1892. osnovana je željezara) dovele su do postupna razvoja Zenice i do promjene njezina izgleda. God. 1918–41. bila je u sastavu Kraljevine SHS i Jugoslavije kao dio Travničke oblasti (1922–29) i Drinske banovine (1929–41). U II. svjetskom ratu priključena je NDH (1941–44); bila je sjedište kotara u okviru velike župe Lašva i Glaž.
