WWW

WWW (akronim od engl. World Wide Web: svjetska mreža), najčešće korišten internetski servis, koji korisnicima omogućava pregledavanje mnoštva digitalnih dokumenata danih na raspolaganje preko umreženih računala diljem svijeta; vrlo često samo web ili mreža. Zasniva se na ustrojstvu interneta, napose protokolima za prijenos hiperteksta HTTP (akronim od engl. Hypertext Transfer Protocol), te jednoznačnim adresama dokumenata URL (akronim od engl. Uniform Resource Locator). Tim adresama (nazivaju se još mrežnim ili web adresama) opisuje se vrsta protokola, naziv računala ili grupe računala (imenski prostor ili domena) kojima dokument pripada, te naziv samoga dokumenta. Dokumenti su najčešće okupljeni u mrežne stranice, a više njih u mrežna mjesta i mrežne portale. Pronalaženje odgovarajućih mrežnih sadržaja provodi se pretraživanjem i pregledavanjem weba.

WWW razvili su 1989. britanski i belgijski informatičari Tim Berners-Lee (r. 1955) i Robert Cailliau (r. 1947), kako bi suradnicima švicarskog istraživačkog instituta CERN kraj Ženeve olakšali korištenje mnoštva podataka okupljenih na računalima tog instituta. Šira javna uporaba uslijedila je u idućih nekoliko godina, napose otkako je 1993. razvijen mrežni preglednik Mosaic. Od 1994. razvoj i normizaciju weba usmjeruje WWW-konzorcij (W3C) u suradnji s IETF-om (akronim od engl. Internet Engineering Task Force: internetska stručna skupina, međunarodna udruga stručnjaka, istraživača, mrežnih operatora i proizvođača opreme, koja razvija arhitekturu i protokole interneta). Danas je web, zahvaljujući hipertekstovnosti, multimedijalnosti i interaktivnosti, prerastao u sasvim novi medij komunikacije. Ima dalekosežne posljedice u svakidašnjem životu ljudi, omogućujući im trenutačni pristup gotovo svim zamislivim vrstama informacija, online kupovinu ili bankarstvo iz svojega doma ili ureda i sl., ali i sasvim nove vrste društvenog ophođenja, kroz pojavne vrste kakve su blog, forum, chat, wikiji, društveno umrežavanje i dr. Web se, kao jedan od vodećih medija današnjice, i dalje razvija.

Mrežna stranica (web stranica)

Mrežna stranica (web stranica) osnovna je sastavnica weba, a njezin grafički oblikovani sadržaj moguće je pregledavati uz pomoć mrežnog preglednika na zaslonu računala. Obično je to dokument oblikovan s pomoću HTML-a ili srodnoga programskog jezika (→ hipertekst), koji osigurava jednak izgled stranice na računalima s različitom vrstom operativnih sustava, a njegova su posebnost i mrežne uputnice, tj. poveznice (hiperveze, linkovi), aktiviranjem kojih je omogućeno trenutačno prelaženje s jednoga dokumenta (stranice) na drugi, odnosno oblikovanje slijeda sadržaja prema vlastitu interesu. Osim teksta, stranica može sadržavati i multimedijske elemente (rasterske slike, animacije, zvučne ili videozapise), te interaktivne i druge dinamičke elemente, sve u obliku zasebnih pripadajućih dokumenata. Svi su dokumenti jedne stranice smješteni na mrežnom poslužitelju (engl. web server), obično neke od tvrtki davatelja internetskih usluga (engl. Internet Service Provider, akronim ISP), koje pružaju usluge smještaja stranica (engl. web hosting). Složenije stranice rabe mrežne aplikacije, programe koji se u cijelosti odvijaju na mrežnom poslužitelju, a korisniku je za njihovu uporabu potreban jedino mrežni preglednik.

Mrežno mjesto

Mrežno mjesto (engl. web site) skup je hijerarhijski organiziranih mrežnih stranica međusobno povezanih poveznicama. Unosom adrese mrežnoga mjesta obično se otvara njegova početna stranica (engl. homepage). Mrežno mjesto obično je u vlasništvu jednoga poduzeća, organizacije, ustanove ili pojedinca, nalazi se na jednom poslužitelju, a posvećeno je zajedničkoj temi ili skupu tema (2023. na webu ih je zabilježeno oko 1,13 milijarda).

Pretraživanje i pregledavanje

Pretraživanje i pregledavanje weba u potrazi za informacijama kadšto se naziva i surfanjem (engl. surfing: daskanje). Pretraživanje (engl. searching) provodi se uz pomoć tražilice (engl. search engine). To je programski i računalni sustav koji, u dugotrajnom procesu, unaprijed pretražuje golemo mnoštvo mrežnih stranica te ih indeksira, tj. iz njih u poseban popis (bazu podataka) izdvaja ključne riječi. Korisnicima je tražilica dostupna u obliku mrežne stranice, na kojoj se zadavanjem traženoga pojma pretražuju ključne riječi iz baze podataka, te korisnik gotovo trenutačno dobiva popis mrežnih stranica koje sadrže traženi pojam. Najpoznatija je svjetska tražilica Google (otud i guglanje, hrvatski razgovorni naziv za pretraživanje), a rabe se još i Yahoo, Bing i dr. Pregledavanje (engl. browsing) podrazumijeva prolaženje (navigaciju) kroz mrežni direktorij (katalog), mrežnu bazu podataka u kojoj su mrežne stranice, već prema njihovoj temi, unaprijed svrstane u određena područja i potpodručja (npr. umjetnost, znanost, posao, zabava i sl.). Takva organizacija nalik stablu s granama i grančicama vodi korisnika, sve više suzujući njegov izbor. Danas se za pronalaženje sadržaja na webu češće rabe tražilice nego nekoć uspješniji mrežni direktoriji, ponajprije zahvaljujući programskim rješenjima kojima rezultati pretraživanja postaju sve bliži interesima korisnika (relevantniji). Ipak, stalnim povećanjem broja mrežnih stranica dolazi do preplavljenosti informacijama, pa se traže nova rješenja za snalaženje među informacijama, npr. u tehnologijama weba 2.0, semantičkoga weba, ontologijama i dr.

Mrežni portal (web portal)

Mrežni portal (web portal) je mrežno mjesto koje raznovrsnim sadržajima, najsvježijim informacijama, naprednim mogućnostima i mnogobrojnim poveznicama nudi širokomu krugu korisnika ishodišno mjesto na webu. Može biti općeg usmjerenja (vijesti, tematske rubrike, gradski vodiči) te posebnog usmjerenja (znanstveni, obrazovni, enciklopedijski i drugi portali). Najčešće ga uređuje stalno uredništvo, pa nalikuje elektroničkomu časopisu, a vode ga medijske kuće, davatelji internetskih usluga i sl. Obično se financira iznajmljivanjem oglasnoga prostora (reklamna zastavica – engl. banner, iskočni prozor – engl. pop-up window) ili drugim oblikom mrežnog oglašavanja.

Blog (weblog)

Blog (weblog) je mrežna stranica nalik dnevniku, koja sadrži priloge (tekstovne i dr.) jednog ili više autora (tzv. blogeri) poredane vremenskim slijedom kako su pristizali (najnoviji članci nalaze se na vrhu stranice). Blogovi mogu biti individualni ili kolaborativni, povezani u tematske skupine ili vezani uz domenu na kojoj se nalaze (tzv. blogosfera). Većina ih čitateljima pruža mogućnost stupanja u diskusiju s autorom. Primjeri blogova su mrežni dnevnici osobnoga karaktera, koji opisuju svakidašnje aktivnosti, doživljaje ili razmišljanja autora, dnevnici pojedinih manifestacija ili popularnih emisija, pojedini časopisi koji se distribuiraju isključivo u elektroničkom obliku (tzv. e-zine), tematski blogovi (filmske kritike, recenzije računalnih programa, poezija, priče u nastavcima, putopisi, politička promidžba).

Mrežni forum

Mrežni forum mrežna je stranica s aplikacijama koje omogućuju slanje kraćih, uglavnom tekstovnih poruka, koje svi korisnici mogu čitati i komentirati slanjem vlastitih poruka. Te se poruke (komentari) nižu slijedom kako su pristizale, jedna iza druge. Većinom su forumi javni i dopuštaju bilo komu da objavi komentar, pa su idealan medij za rasprave, razmjenu informacija i sl. Sudionici u raspravama iznose svoja stajališta, brane ih, te pokušavaju srušiti suprotna mišljenja koristeći i zlorabeći demokratičnost tog oblika komunikacije. Forumi mogu biti prema svojoj temi hijerarhijski organizirani po kategorijama. Dodatne mogućnosti uključuju postavljanje slika i citiranje drugih korisnika. Mnoge druge mrežne aplikacije kao što su blogovi, wikiji i različiti portali imaju odlike foruma, jer je posjetiteljima često omogućeno komentiranje objavljenoga sadržaja.

Chat

Chat (engl.; čavrljanje, brbljanje; čet) komunikacija je između dvaju ili više korisnika interneta, razmjenom niza kratkih tekstovnih poruka. Odvija se bez vremenske zadrške, tj. u realnom vremenu, pa čim jedan korisnik upiše poruku i pošalje ju, njegov ju sugovornik vidi na zaslonu svojega računala. U takvoj komunikaciji kadšto može sudjelovati više korisnika, okupljenih oko tematski organiziranih brbljaonica (engl. chat room: soba za čavrljanje). Ostvaruje se s pomoću za to predviđenih mrežnih stranica (engl. web chat), kada za korištenje nije potreban poseban program, već samo mrežni preglednik, ili se ostvaruje s pomoću posebnih programa instaliranih na korisničkim računalima (engl. instant messaging: slanje istovremenih poruka) ili mobilnim uređajima. Poznatije brbljaonice uglavnom se nalaze na mrežnim stranicama velikih portala i društvenim mrežama, a najpoznatiji su chat programi WhatsApp, Viber, Facebook Messenger, Telegram, Google Chat, Skype i ICQ.

Wiki

Wiki je skupina međusobno povezanih mrežnih stranica koje korisnici s pravom pristupa mogu po volji mijenjati ili dopunjavati novim stranicama. Unošenje promjena provodi se, kao i pregledavanje sadržaja i kretanje među njima, s pomoću mrežnog preglednika. Sadržaj wikija oblikuje se jednostavnim jezikom nalik HTML-u i pohranjuje u bazu podataka. U svojoj osnovnoj inačici, wiki je potpuno otvoren i svatko može uređivati, mijenjati ili brisati sadržaj. U stvarnosti većina wikija nije potpuno otvorena, uglavnom zbog toga jer se pokušava nadzirati vandalizam sadržaja. Wikiji mogu biti jednostavne platforme za planiranje neformalnoga druženja, služiti u tvrtkama i organizacijama za upravljanje znanjem, ali i predstavljati osnovu svjetskih kolaborativnih projekata, kakav je Wikipedija.

Društveno umrežavanje

Društveno umrežavanje (engl. social networking) međusobno je povezivanje skupine ljudi putem interneta, bilo da su istomišljenici, prijatelji ili zaposlenici neke ustanove i sl. Mrežne stranice (servisi) za društveno umrežavanje, tzv. društvene mreže, omogućuju korisnicima samostalno stvaranje korisničkih profila, nude raznovrsne sadržaje, od sklapanja prijateljstava i međusobne komunikacije, pregledavanja videa i fotografija, do mrežnoga trgovanja. Poznatije društvene mreže danas su Facebook, Instagram, X (prethodno poznat kao Twitter) i LinkedIn. Uvijek imaju ugrađene kontrole privatnosti, pa korisnici mogu birati tko može pregledavati njihove podatke ili s njima stupiti u vezu. Ipak, zaštita privatnosti, sadržaja i korisnika od prevaranata i napasnika najveći su problemi protiv kojih se bore ti servisi, a u pojedinim slučajevima i policija. Servisi za društveno umrežavanje postali su predmetom istraživanja psihologa, ekonomista i drugih stručnjaka kao specifičan fenomen današnjice.

Mrežno trgovanje

Mrežno trgovanje (engl. online shopping), tj. prodaja i kupovanje preko specijaliziranoga mrežnog mjesta, tzv. mrežne trgovine (engl. web shop ili online shop), koja sadrži katalog proizvoda (s cijenom, opisom i slikom svakoga proizvoda ili usluge), košaricu za naručivanje više proizvoda, izračun troškova dostave, te pruža različite načine plaćanja – pouzećem, predračunom i kreditnim karticama. Prednosti su takve prodaje veličina tržišta (cijeli svijet), mali troškovi poslovanja, ušteda na vremenu i dr., a prednosti su kupovine mogućnost kupnje iz svojega doma, u bilo koje doba; glavni im je nedostatak bojazan korisnika od krađe identiteta. Poznatije mrežne trgovine trenutačno su eBay, Amazon i AlịExpress.