Vinicja (Vinnycja/Вінниця [vi'n:ɨcja], ruski Vinica i Vinnica/Винница [v’i'n’icə]), glavni grad istoimene oblasti u zapadnoj Ukrajini; 370 707 st. (2020). Leži na obalama Južnoga Buga, na željezničkoj pruzi koja povezuje zapadnu Europu s Kijevom. U trgovačko središte razvija se u drugoj polovici XIX. st. (osobito nakon izgradnje Kijevsko-baltičke željezničke pruge 1871), a nakon II. svjetskog rata u industrijsko središte: prehrambena, tekstilna (konfekcija), strojograđevna (traktori, dijelovi za zrakoplove i dr.), metalurška, metalna, kemijska i farmaceutska industrija te proizvodnja celuloze i papira. Danas je najznačajnija prehrambena industrija. Medicinsko (osnovano 1921), poljoprivredno, tehničko i pedagoško sveučilište i fakulteti, a od 2014. i Donecko nacionalno sveučilište (preseljeno iz Donecka). Zavičajni muzej (bogata zbirka ikona), memorijalni muzej pisca i publicista Myhajla Kocjubyns’koga, muzejski kompleks znanstvenika Nikolaja Ivanoviča Pirogova, vojnozrakoplovni muzej i dr. Sačuvan je kompleks obrambenih zidina i samostana iz XVII. st., drvena crkva sv. Nikole (XVIII. st.) i dr. Zračna luka. Ukrajinska zrakoplovna baza. Grad je osnovan oko 1363. kao litavska utvrda protiv Tatara. Nakon stvaranja poljsko-litavske države 1569. došao je pod poljsku krunu, gradske povlastice dobio je 1640., 1672–99. pod Osmanlijama, 1793. ušao u sastav Rusije.
