Turkestan (Turkistan), povijesno-geografski naziv (od XVI. st.) za područja u srednjoj Aziji naseljena i pod vlašću turkijskih naroda: sjeverni Afganistan, Turkmenistan, Uzbekistan, zapadni Kirgistan, južni Kazahstan i zapadna Kina (Xinjiang Uygur). Naziv su prvi upotrijebili perzijski pisci kako bi označili teritorij neprijateljskih turkijskih plemena preko Amu-Darje (doslovno: zemlja Turkijaca). Od II. st. to se područje nalazilo pod vlašću Huna. Od VI. st. istočni Turkestan bio je pod političkim utjecajem Kine, a zapadni Turkestan (Transoksanija, područje između Amu-Darje i Sir-Darje) u sastavu Zapadnoturkijskoga Kaganata od 552. do provale Arapa 705–712. Dok je istočna polovica zapadnoga Turkestana ostala u sastavu Zapadnoturkijskoga Kaganata, a zatim se našla u sastavu države Karahanida (766–1130) i naposljetku države Kara-Kitai (Zapadni Liao, 1130–1218), njegova zapadna polovica bila je pod arapskom vlasti sve do približno 1040., kada je pala pod vlast Seldžuka, za čije su vladavine ubrzo cijelim područjem zavladali horezmski šahovi. Početkom XIII. st. na to su područje provalili Mongoli. Do 1218. osvojili su državu Kara-Kitai, a do 1220. i Horezmsko Carstvo. Nakon raspada Mongolskoga Carstva zapadni Turkestan nalazio se u sastavu Čagatajeva Kanata sve do 1369., kada ga je osvojio Timur. U sastavu Timuridskoga Carstva zapadni Turkestan bio je do početka XVI. st., kada su ga osvojili Uzbeci. Od XVII. st. istočna polovica zapadnoga Turkestana nalazila se pod vlašću Buharskoga, Hivskog i Kokandskoga Kanata, a zapadna pod nominalnom vlasti perzijskih šahova. Velike dijelove zapadnoga Turkestana Rusi su zaposjeli već 1859–64., a pošto su 1865. osvojili Kokandski Kanat, na tom je prostoru 1867. bilo uspostavljeno golemo Turkestansko generalgubernatorstvo. Pošto su Rusi uspostavili protektorat i nad Buharskim (1868) te Hivskim Kanatom (1873), god. 1886. cijelo je područje bilo organizirano u jedno upravno područje pod nazivom Turkestanski kraj (oblast) te kanate Buhara i Hiva. Zapadni se Turkestan za ruskoga građanskog rata (1918–22) isprva nalazio pod vlašću bjelogardijaca i njihovih saveznika, a od početka 1920-ih pod vlašću boljševika koji su ga priključili SSSR-u, u sastavu kojega je bio do njegova raspada u prosincu 1991. Danas je to područje podijeljeno između Kazahstana, Turkmenistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Kirgistana. Istočni Turkestan Kina je anektirala 1762. te ga 1884. pretvorila u svoju pokrajinu Xinjiang Uygur (Sinkiang-Ujgur). Manji dijelovi Turkestana tijekom XIX. st. ušli su u sastav Afganistana (tzv. Afganski Turkestan na sjeveru Afganistana).
