struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska
ilustracija
SUPETAR
(fotograf Božidar Vukičević / CROPIX)
ilustracija
SUPETAR, župna crkva (1738) sa zvonikom
(fotograf Božidar Vukičević / CROPIX)

Supetar, grad i luka, najveće naselje otoka Brača; 3415 st. (2021). Leži na sjevernoj obali. Barokna župna crkva Navještenja Marijina iz 1738., crkva sv. Nikole (groblje), mauzolej obitelji Petrinović (1927). Radiopostaja. Ribarstvo; stočarstvo; poljodjelstvo (vinova loza, maslina); uljara (maslinovo ulje). Turizam. U blizini zračna luka. Trajektne veze sa Splitom. – O ranoj naseljenosti toga područja svjedoče prapovijesni nalazi iz špilje Kopačine te antički ostatci s područja današnjega mjesnoga groblja. U povijesnim izvorima Supetar se prvi put spominje 1423. god., u doba mletačke uprave nad otokom Bračom. Novo naselje oblikovalo se u XVI. st. pored crkvice sv. Petra, smještene u istoimenoj uvali, koja je služila kao pristanište stanovnicima Nerežišća. Zahvaljujući oblikovanju bogata vlasteoskoga sloja, kao i prisutnosti osmanske prijetnje, u mjestu su bili izgrađeni utvrđeni kašteli, pa mletački izvori nakon XVI. st. Supetar više ne nazivaju selom (villa) već utvrdom (castrum). U XVIII. st. na području Porta i Geta bio je sagrađen niz baroknih zgrada imućnih pomoraca, trgovaca i posjednika. Za francuske vladavine (1805–13) u Supetru je bio osnovan sud; god. 1822. postao je općinskim središtem za mjesta Škrip, Splitsku i Mirca. God. 1827. postao je administrativnim i sudskim središtem Brača. Status grada dobio je 1950.

Citiranje:

Supetar. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/supetar>.