Stuttgart [štu'tgart], glavni grad savezne zemlje Baden‑Württemberg, u dolini rijeke Neckar, Njemačka; 606 588 st. (2010). Središte je najvećeg industrijskog područja u jugozapadnom dijelu zemlje. Neke industrijske grane Stuttgarta svjetskoga su značenja; elektronička i elektrotehnička industrija (Bosch), proizvodnja motornih vozila (Mercedes, Porsche; u Stuttgartu je G. W. Daimler konstruirao motocikl i automobil pogonjen motorom s unutarnjim izgaranjem, a 1890. osnovao tvrtku Daimler Motoren Gesellschaft za proizvodnju automobila); tvornice strojeva (Stihl), papira, optičkih aparata i preciznih mehaničkih uređaja. Tiskarska i izdavačka djelatnost vodeća je u Njemačkoj (među 400-tinjak poduzeća ističe se MairDumont, vodeći izdavač turističkih vodiča). Jako je razvijen i financijski uslužni sektor (banke, osiguravateljska društva, burza); velika je posjećenost trgovačkih sajmova i kongresa. Vinogradarstvo u okolici pridonijelo je jakomu podrumarstvu; proizvodnja piva. Šire područje Stuttgarta ubraja se u najjača njemačka inovativna, znanstvenoistraživačka i obrazovna središta. Udjel zaposlenih u visokoj tehnologiji među najvećima je u Europi. Sveučilišta Stuttgart i Hohenheim, visoke škole, akademije, gradsko kazalište sa svjetski poznatim baletom i operom i dr. kazališta; zoološko‑botanički vrt Wilhelma, planetarij. Bogatu zbirku umjetnina čuva Staatsgalerie Stuttgart (prije Museum der Bildenden Künste; slikarstvo od XV. st. do danas); Landesmuseum Württemberg, Mercedes‑Benz, Porsche i dr. muzeji. Termalno lječilište (Bad Cannstatt, Berg). Turizam. Stuttgart je važna njemačka unutrašnja luka (promet 1,1 mil. t, 2010), uključena preko Neckara u rajnsku plovidbu; međunarodna zračna luka je prema putničkom prometu (9,1 mil. putnika, 2010) sedma u zemlji. Za II. svjetskog rata središte grada bilo je gotovo potpuno razoreno. Među arhitektonskim spomenicima (velikim dijelom ponovno izgrađeni nakon 1945) izdvajaju se Stiftskirche (bazilika iz XII. st. pregrađena u gotičkom crkvu), gotička Leonhardskirche iz XV. st., renesansni Stari dvorac (XVI. st.; sada zavičajni muzej) i barokni Novi dvorac (XVIII. st.). U novijoj izgradnji ističu se zgrada glavnog kolodvora (1914–27), naselje Weissenhof (1927; L. Mies van der Rohe), gradska vijećnica (1953–56) i koncertna dvorana (1954–56). Gradom dominira 211 m visok televizijski toranj s vidikovcem. – Kao naselje Stuttgart se razvio u XI. st. uz utvrdu koju je prema predaji prije 950. podigao vojvoda Liudolf von Schwaben za zaštitu ergele (Stuotgarten), po kojoj je dobio ime. Prvi se put spominje oko 1160., a 1250. stekao je gradske povlastice. U XIV. st. postao je sjedištem dvora i grofovije Württemberg, a od 1482. prijestolnica istoimenoga vojvodstva (1482–1803), izborne kneževine (1803–05), kraljevstva (1806–1918), pokrajine Weimarske Republike i Trećega Reicha (1918–45) te naposljetku savezne zemlje, koja je 1951. promijenila ime u Baden-Württemberg. Gospodarski napredak grada započeo je već u srednjem vijeku, a zaustavljen je tijekom Tridesetogodišnjega rata (1618–48) i francuske okupacije za vladavine Luja XIV. (1681–84). Značenje grada ponešto je oslabilo pošto je u početku XVIII. st. bila osnovana nova rezidencija Ludwigsburg. U Stuttgartu je 1849. zasjedao krnji parlament Njemačkoga saveza. Stuttgart je u II. svjetskom ratu teško stradao od angloameričkoga bombardiranja iz zraka.
