Sorbonne [sɔʀbɔ'n] (Sorbona), popularni naziv za Pariško sveučilište, nazvano po dvorskom kapelanu Luja IX. Robertu de Sorbonu (1201–74), koji je 1253. osnovao Collegium Sorbonicum, internat za siromašne studente teologije. Ustrojena potkraj XIII. st. kao teološka škola, s vremenom je postala najutjecajniji teološki fakultet u Europi. Na Sorbonnei su 1469. knjigotiskari iz Mainza organizirali prvu tiskaru u Francuskoj. Uz obrazovnu ulogu, Sorbonne je bila i značajan vjerski i politički čimbenik. Kao zamjenu za staru građevinu, Richelieu je 1625–42. dao izgraditi nove zgrade Sorbonne (graditelj J. Lemercier), od kojih je danas očuvana crkva s kupolom, dok je ostatak 1884–1900. potpuno preuređen (tzv. nova Sorbonne). Za Francuske revolucije Sorbonne je 1792. bila zatvorena, a 1808. Napoleon je zgrade predao Pariškomu sveučilištu. Nakon 1821. na Sorbonnei su osnovani filozofski, prirodoznanstveni i teološki fakultet, a od 1885. u njezinu se sastavu nalazilo više instituta i visokih škola. Reorganizacijom 1968. osnovano je 13 novih sveučilišta u Parizu, od kojih tri u sebi čuvaju naziv Sorbonne: Paris-Sorbonne (Paris IV), Sorbonne Nouvelle (Paris III) i Panthéon-Sorbonne (Paris I).
