Slatina (prije Podravska Slatina), grad u središnjem dijelu Podravine, u slavonskoj Podravini, 31 km jugoistočno od Virovitice; 8722 st. (2021). Leži na prijelazu dravske nizine u brdovito područje Papuka, na 127 m apsolutne visine, uz Podravsku magistralu i željezničku prugu. Evangelička crkva iz 1897., katolička župna crkva sv. Josipa iz 1913., dvorac grofa Janka Draškovića (Vila Margold) sagrađen kao prvi slatinski mlin na valjke; često mijenjao namjenu. Prehrambena, duhanska industrija; smanjena proizvodnja tekstila. – U samoj blizini grada nalaze se važna prapovijesna arheološka nalazišta (naselje starčevačke kulture u Pepelanama, groblja kulture polja sa žarama kraj Nove Bukovice iz kasnoga brončanog doba), kasnoantičko groblje kraj Sladojevaca te ranosrednjovjekovno groblje bjelobrdskog obilježja kraj Josipova, ostatci posjeda viteških redova i plemićkih utvrda. Nakon 1201. područje Slatine postalo je posjed Zagrebačke biskupije. Naselje se u povijesnim vrelima prvi put spominje kao Zalathnuk u ispravi zagrebačkoga biskupa Mihovila iz 1297. U najstarijem popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. spominje se župa Slatina u arhiđakonatu Vaška, a u darovnici zagrebačkoga biskupa A. Kažotića iz 1305. župna crkva Svih Svetih. U XV. st. se osim naselja spominje i obližnja utvrda. Godine 1507. Slatina je bila uključena u kotar plemićkoga suca Križevačke županije. Osmanskim osvajanjima i osnutkom sandžaka sa sjedištem u Požegi 1538., Slatina i njezina okolica pripali su Požeškomu sandžaku. Godine 1684. bila je oslobođena od osmanske vlasti, a darovnicom Marije Terezije iz 1750. našla se u virovitičkom vlastelinstvu obitelji Pejačević, koje je 1841. otkupio knez Schaumburg-Lippe. Novom upravnom podjelom 1861. pripala je Virovitičkoj županiji, u sastavu koje se nalazila do 1923. Potkraj XIX. st. razvila se u prometno i trgovačko središte s tvornicama stakla, pjenušca, dvije tvornice tanina i više pilana. Posebice je bio unosan izvoz hrastovih dužica u Francusku. Tijekom 1960-ih uz tradicionalnu drvnu industriju razvila se prehrambena, duhanska i građevinska industrija. Za Domovinskoga rata Slatina je bila izložena napadima srpskih snaga.
