Semiramida (grč. Σεμίραμις, Semíramis), legendarna asirska kraljica. Prema grčkim autorima, čudesno lijepa kći božice Derkete, žena kralja Nina. Nakon njegove smrti vladala je umjesto svojega malodobnoga sina Ninijasa, s kojim je, prema legendi, živjela u incestuoznom odnosu. Pripisuje joj se osnutak Babilona, gradnja raskošnih palača i monumentalnih »visećih vrtova«. Bila je glasovita zbog svoje mudrosti (po njoj su »Semiramidama Sjevera« nazvane dansko-švedska kraljica Margareta i ruska carica Katarina II.); nakon duge vladavine nestala je sa zemlje u liku golubice; otada su ju štovali kao božicu. Legende o Semiramidi nadahnule su niz književnika, glazbenika i likovnih umjetnika (P. Metastasio, Voltaire, Lope de Vega, P. Calderón de la Barca, Ch. W. Gluck, G. Meyerbeer, G. Rossini, G. Guercino, G. Reni). – U legendarnoj Semiramidi sačuvala se, čini se, uspomena na asirsku kraljicu Samuramat, ženu Šamsi-Adada V., koja je od 810. do 807. pr. Kr. bila regentkinja svojega malodobnog sina Adadnirarija III (810–783. pr. Kr.).