Sejšeli (engleski Republic of Seychelles, francuski République des Seychelles, kreolski Repiblik Sesel), otočna država (116 otoka i otočića) u ekvatorskom području zapadnoga dijela Indijskoga oceana, 1600 km istočno od afričkoga kopna (otok Mahé) i sjeveroistočno od Madagaskara. Obuhvaća 456 km².
Prirodna obilježja
Sejšeli se sastoje od dviju glavnih otočnih skupina: središnje položena skupina obuhvaća najveći otok Mahé (155 km²) s 42 manja, okolna otočića, građena od granita i sijerita, a vanjsku skupinu čine 73 rubno položena koraljna otočića. Otoci skupine Mahé brdoviti su i stjenoviti, strmih obala, visoki do 905 m (vrh Morne Seychellois na otoku Mahé). Uz Mahé veći su još otoci Praslin (38 km²), Silhouette (20,0 km²) i La Digue (10 km²). Ostatci su prastaroga kopna Gondvane. Koraljni su otočići niski i ravni; uglavnom su bez vode. Glavne su skupine Amirantes, Farquhar, Aldabra i Alphonse.
Klima je tropska oceanska, s neznatnim kolebanjima temperature tijekom godine (srednja godišnja temperatura 25 do 29 °C) i velikom količinom vlage u zraku. Količina oborina vrlo je različita; na otoku Mahé iznosi 2300 mm na obali, a 3560 mm u središnjem gorju. Glavnina oborina padne u nešto toplijem razdoblju od listopada do ožujka (sjeverozapadni monsun); od svibnja do listopada traje sušnije i relativno svježije razdoblje. Vegetacija je bujna tropska. Izvorne šume većim su dijelom iskrčene radi podizanja plantaža. Šume prekrivaju 90% površine otočja. Na otocima ima rijetkih ili endemičnih biljnih i životinjskih vrsta (divovske kornjače; endemična liska i dr.), osobito na otočju Aldabra.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva 2010. god. Sejšeli imaju 90 945 st., a prema procjeni 2014. god. 94 663 st. Prosječna je gustoća naseljenosti 199 st./km² (2010). Naseljeno je 60-ak otoka; glavnina stanovništva živi na otoku Mahé (78 539 st. ili 86%, 2010., odnosno 507 st./km²), te na otocima Praslin (8603 st., 2010) i La Digue (2761 st.), dok na svim ostalim otocima zajedno žive 1042 st.). Stanovnici (državljani Sejšela čine 91,4% stanovništva) uglavnom su kreoli, mješanci prvih francuskih doseljenika s Afrikancima te Azijcima. Među strancima najviše je Indijaca (3977 pripadnika). Govori se uglavnom kreolskim jezikom, koji je službeni uz engleski i francuski. Stanovnici su pretežito rimokatolici (76,2%, 2010), a ima i protestanata (6,1%), hinduista (2,4%), muslimana (1,6%) i dr. Prosječna godišnja stopa porasta broja stanovnika od 1,3% u međupopisnom razdoblju 2002–10. rezultat je najvećim dijelom ujednačenoga prirodnog priraštaja stanovništva (prosječno 10,0‰ ili 1,0% godišnje), a manjim dijelom vanjskih migracija stanovništva (na godišnjoj su razini vrlo promjenljive). Stopa nataliteta 2012. iznosila je 18,6‰, mortaliteta 7,4‰, a prirodnoga priraštaja 11,2‰; stopa je mortaliteta dojenčadi 10,3‰. Stanovništvo je mlado: u dobi je do 14 god. 22,3% stanovništva, od 15 do 64 god. 69,8%, a starije je od 65 god. 7,9% populacije (2012). Ekonomski su aktivna 52 183 st. (2010), od čega je 6% nezaposleno. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 0,1% zaposlenih (2012), u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 21,2%, a u uslužnim djelatnostima 78,7%. Nepismeno je 6% stanovništva starijeg od 12 godina (2010). Glavni je grad Victoria na otoku Mahé s 26 450 st. (2010).
Gospodarstvo
Sredinom 1990-ih pokrenuta je liberalizacija s privatizacijom državnih tvrtki koja je nastavljena početkom 2000-ih uz potporu MMF-a. Vrijednost BDP-a uvećana je sa 614,8 milijuna USD (2000) na 1,5 milijarda USD (2017., 2018). Prema veličini BDP-a po stanovniku, koji 2018. iznosi oko 16 430 USD, Sejšeli su među vodećim afričkim zemljama. Ekonomija uvelike ovisi o prirodnim čimbenicima (klimatske promjene, vremenske nepogode, količina kiše, erozija tla) koji djeluju na vodeće gospodarske grane (turizam i ribarstvo ostvaruju oko 70% BDP-a i 90% izvoza). U sastavu BDP-a 2017. najveći je udjel uslužnoga sektora (83,7%), a slijedi industrijski (13,8%) i poljoprivredni (2,5%). U poljoprivrednoj su ponudi kokos, kasava, vanilija, cimet, banane, krumpir i dr. U industriji prevladava preradba ribe (uglavnom tune), uz proizvodnju pića, preradbu kokosa, proizvodnju namještaja, gradnju manjih brodova i dr. Vrijednost izvoza 2017. bila je 564,8 milijuna USD, a uvoza 1,1 milijardu USD. U izvozu prevladava smrznuta i konzervirana riba (oko 70%), a izvozi i začine, kokos i njegove prerađevine, naftne derivate, rukotvorine i dr. Uvozi uglavnom strojeve i opremu, vozila, naftne derivate, hranu, kemikalije i robu široke potrošnje. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Ujedinjeni Arapski Emirati (28,5%), Francuska (24%), Velika Britanija (13,8%), Italija (8,9%) i Njemačka (4,6%). Najviše uvozi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (13,4%), Francuske (9,4%), Španjolske (5,7%) i Južnoafričke Republike (5%). Veličina je javnoga duga 63,6% BDP-a (2017).
Promet
Cestovna mreža (otok Mahé) obuhvaća 515 km cesta (2012), od čega je asfaltirano 97%. Postoje dobre zrakoplovne veze s europskim i azijskim zemljama; međunarodna zračna luka nalazi se na otoku Mahé. Pomorske su veze također dobro razvijene, posebno s Australijom, dalekoistočnim zemljama i Mauricijusom. Glavna je luka Victoria. Između glavnih otoka postoje redovite zrakoplovne i brodske veze.
Novac
Novčana je jedinica sejšelska rupija (SR; SCR); 1 rupija = 100 centi.
Povijest
Nenastanjeno otočje su početkom XVI. st. otkrili Portugalci. Prvi su se na njih iskrcali trgovci Britanske istočnoindijske kompanije 1609. Godine 1742. i 1744. istraživao ih je Francuz Lazare Picault, a Francuskoj su priključeni 1756. i nazvani Séchelles, prema Jeanu Moreauu de Séchellesu, ministru financija Luja XIV. Sejšele su već 1794. zaposjeli Britanci, koji su im promijenili ime u Seychelles, a otkako su ih na temelju mira u Parizu 1814. anektirali, uveli su svoj kolonijalni režim. Isprva je otočje bilo upravno priključeno koloniji Mauricijusu, ali je već 1888. postalo posebna britanska kolonija na čelu s administratorom, a od 1903. s guvernerom, kojemu su u radu pomagali Izvršno i Zakonodavno vijeće.
Godine 1948. bila je uvedena ograničena autonomija. Prve političke stranke osnovane su 1964: Sejšelsku demokratsku stranku predvodio je James Mancham, a Ujedinjenu stranku sejšelskoga naroda France-Albert René. U listopadu 1975. uvedena je samouprava, a neovisnost je proglašena 29. VI. 1976; Sejšelima su vraćeni otoci Desroches, Farquhar i Aldabra, koji su 1965. bili uključeni u Britanski indijskooceanski teritorij (Sejšeli su potraživali i arhipelag Chagos, što ga je svojatao i Mauricijus). Prvi predsjednik bio je J. Mancham; početkom lipnja 1977. s vlasti ga je državnim udarom srušio premijer F.-A. René, koji je potom uspostavio socijalistički jednopartijski sustav u kojem je njegova Napredna fronta sejšelskoga naroda bila jedina legalna stranka. To je izazvalo nekoliko pokušaja oružane pobune i državnog udara. Početkom 1990-ih započela je demokratizacija; René je pobijedio na izborima 1993., 1998. i 2001 (među kandidatima bio je i J. Mancham). Godine 2004. René se povukao iz politike, a predsjednikom je imenovan njegov zamjenik (od 1996) James A. Michel; pobijedio je na izborima u srpnju 2006 (reizabran je u svibnju 2011). Početkom 2000-ih ostvarena je suradnja s Velikom Britanijom i SAD-om radi borbe protiv piratstva i terorizma u regiji (uglavnom radi djelovanja prema Somaliji), a logističke usluge ponuđene su kineskoj floti (2011). Nakon odluke predsjednika Michela da se povuče s položaja, u listopadu 2016. novi predsjednik postao je njegov zamjenik (od 2010) Danny Faure (od 1998. bio je ministar različitih resora, od 2006. ministar financija).
Politički sustav
Prema Ustavu od 18. VI. 1993. Sejšeli su republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike poglavar je države, vrhovni zapovjednik oružanih snaga i nositelj izvršne vlasti. Biraju ga građani na općim izborima za razdoblje od 5 godina; može biti biran najviše tri mandata. Kao nositelj izvršne vlasti predsjeda Vijećem ministara, članove kojega samostalno imenuje. Zakonodavnu vlast obnaša Nacionalna skupština (Assemblée Nationale), koja ima 34 zastupnika birana na općim izborima za razdoblje od 5 godina. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 17 godina života. Najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud čije suce imenuje predsjednik republike. Administrativno se dijeli na 23 upravna distrikta. Nacionalni blagdan: Nacionalni dan, 18. lipnja (1993).
Političke stranke
Napredna fronta sejšelskoga naroda (Seychelles People’s Progressive Front – akronim SPPF), osnovana 1964., stranka je lijevoga centra. Bila je jedina legalna stranka 1977–91. Potom je pobijedila na svim izborima, uključujući i izbore 2002. Nacionalna stranka Sejšela (Seychelles National Party – akronim SNP), osnovana 1995., liberalna je stranka. Stvorena je pod nazivom Ujedinjena oporba, a sadašnji naziv ima od 1998. Nakon izbora 2002. nalazi se u oporbi.
