Sejšeli (engleski Republic of Seychelles, francuski République des Seychelles, kreolski Repiblik Sesel), otočna država (116 otoka i otočića) u ekvatorskom području zapadnoga dijela Indijskoga oceana, 1600 km istočno od afričkoga kopna (otok Mahé) i sjeveroistočno od Madagaskara. Obuhvaća 456 km².
Prirodna obilježja
Sejšeli se sastoje od dviju glavnih otočnih skupina: središnje položena skupina obuhvaća najveći otok Mahé (155 km²) s 42 manja, okolna otočića, građena od granita i sijerita, a vanjsku skupinu čine 73 rubno položena koraljna otočića. Otoci skupine Mahé brdoviti su i stjenoviti, strmih obala, visoki do 905 m (vrh Morne Seychellois na otoku Mahé). Uz Mahé veći su još otoci Praslin (38 km²), Silhouette (20,0 km²) i La Digue (10 km²). Ostatci su prastaroga kopna Gondvane. Koraljni su otočići niski i ravni; uglavnom su bez vode. Glavne su skupine Amirantes, Farquhar, Aldabra i Alphonse.
Klima je tropska oceanska, s neznatnim kolebanjima temperature tijekom godine (srednja godišnja temperatura 25 do 29 °C) i velikom količinom vlage u zraku. Količina oborina vrlo je različita; na otoku Mahé iznosi 2300 mm na obali, a 3560 mm u središnjem gorju. Glavnina oborina padne u nešto toplijem razdoblju od listopada do ožujka (sjeverozapadni monsun); od svibnja do listopada traje sušnije i relativno svježije razdoblje. Vegetacija je bujna tropska. Izvorne šume većim su dijelom iskrčene radi podizanja plantaža. Šume prekrivaju 90% površine otočja. Na otocima ima rijetkih ili endemičnih biljnih i životinjskih vrsta (divovske kornjače; endemična liska i dr.), osobito na otočju Aldabra.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva 2010. god. Sejšeli imaju 90 945 st., a prema procjeni 2014. god. 94 663 st. Prosječna je gustoća naseljenosti 199 st./km² (2010). Naseljeno je 60-ak otoka; glavnina stanovništva živi na otoku Mahé (78 539 st. ili 86%, 2010., odnosno 507 st./km²), te na otocima Praslin (8603 st., 2010) i La Digue (2761 st.), dok na svim ostalim otocima zajedno žive 1042 st.). Stanovnici (državljani Sejšela čine 91,4% stanovništva) uglavnom su kreoli, mješanci prvih francuskih doseljenika s Afrikancima te Azijcima. Među strancima najviše je Indijaca (3977 pripadnika). Govori se uglavnom kreolskim jezikom, koji je službeni uz engleski i francuski. Stanovnici su pretežito rimokatolici (76,2%, 2010), a ima i protestanata (6,1%), hinduista (2,4%), muslimana (1,6%) i dr. Prosječna godišnja stopa porasta broja stanovnika od 1,3% u međupopisnom razdoblju 2002–10. rezultat je najvećim dijelom ujednačenoga prirodnog priraštaja stanovništva (prosječno 10,0‰ ili 1,0% godišnje), a manjim dijelom vanjskih migracija stanovništva (na godišnjoj su razini vrlo promjenljive). Stopa nataliteta 2012. iznosila je 18,6‰, mortaliteta 7,4‰, a prirodnoga priraštaja 11,2‰; stopa je mortaliteta dojenčadi 10,3‰. Stanovništvo je mlado: u dobi je do 14 god. 22,3% stanovništva, od 15 do 64 god. 69,8%, a starije je od 65 god. 7,9% populacije (2012). Ekonomski su aktivna 52 183 st. (2010), od čega je 6% nezaposleno. U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 0,1% zaposlenih (2012), u rudarstvu, industriji i građevinarstvu 21,2%, a u uslužnim djelatnostima 78,7%. Nepismeno je 6% stanovništva starijeg od 12 godina (2010). Glavni je grad Victoria na otoku Mahé s 26 450 st. (2010).
Gospodarstvo
Sredinom 1990-ih pokrenuta je liberalizacija s privatizacijom državnih tvrtki koja je nastavljena početkom 2000-ih uz potporu MMF-a. Vrijednost BDP-a uvećana je sa 614,8 milijuna USD (2000) na 1,5 milijarda USD (2017., 2018). Prema veličini BDP-a po stanovniku, koji 2018. iznosi oko 16 430 USD, Sejšeli su među vodećim afričkim zemljama. Ekonomija uvelike ovisi o prirodnim čimbenicima (klimatske promjene, vremenske nepogode, količina kiše, erozija tla) koji djeluju na vodeće gospodarske grane (turizam i ribarstvo ostvaruju oko 70% BDP-a i 90% izvoza). U sastavu BDP-a 2017. najveći je udjel uslužnoga sektora (83,7%), a slijedi industrijski (13,8%) i poljoprivredni (2,5%). U poljoprivrednoj su ponudi kokos, kasava, vanilija, cimet, banane, krumpir i dr. U industriji prevladava preradba ribe (uglavnom tune), uz proizvodnju pića, preradbu kokosa, proizvodnju namještaja, gradnju manjih brodova i dr. Vrijednost izvoza 2017. bila je 564,8 milijuna USD, a uvoza 1,1 milijardu USD. U izvozu prevladava smrznuta i konzervirana riba (oko 70%), a izvozi i začine, kokos i njegove prerađevine, naftne derivate, rukotvorine i dr. Uvozi uglavnom strojeve i opremu, vozila, naftne derivate, hranu, kemikalije i robu široke potrošnje. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri Ujedinjeni Arapski Emirati (28,5%), Francuska (24%), Velika Britanija (13,8%), Italija (8,9%) i Njemačka (4,6%). Najviše uvozi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (13,4%), Francuske (9,4%), Španjolske (5,7%) i Južnoafričke Republike (5%). Veličina je javnoga duga 63,6% BDP-a (2017).
Promet
Cestovna mreža (otok Mahé) obuhvaća 515 km cesta (2012), od čega je asfaltirano 97%. Postoje dobre zrakoplovne veze s europskim i azijskim zemljama; međunarodna zračna luka nalazi se na otoku Mahé. Pomorske su veze također dobro razvijene, posebno s Australijom, dalekoistočnim zemljama i Mauricijusom. Glavna je luka Victoria. Između glavnih otoka postoje redovite zrakoplovne i brodske veze.
Novac
Novčana je jedinica sejšelska rupija (SR; SCR); 1 rupija = 100 centi.
Povijest
Nenastanjeno otočje je 1503. otkrio portugalski istraživač Vasco da Gama, a prvi su se na njih iskrcali pomorci Britanske istočnoindijske kompanije 1609. Potom su vjerojatno služili kao povremena piratska baza, 1742. i 1744. istraživao ih je Francuz Lazare Picault, a Francuskoj su priključeni 1756 (formalno kao dio kolonije Île de France, današnjeg Mauricijusa) i nazvani prema Jeanu Moreauu de Séchellesu, tadašnjem ministru financija Luja XV. Francuzi su 1770. započeli naseljavanje otočja europskim doseljenicima i afričkim robovima. Britanci su Sejšele zaposjeli 1810. te ih i formalno anektirali na temelju mira u Parizu 1814., a otočje je administrativno ostalo pod Mauricijusom, sada kao britanskoj koloniji, do 1903. kada postaju zasebna krunska kolonija.
Ograničena autonomija uvedena je 1948. Prve političke stranke osnovane su 1964: Sejšelsku demokratsku stranku predvodio je James Mancham, a Ujedinjenu stranku sejšelskoga naroda France-Albert René. U listopadu 1975. uvedena je puna samouprava, a neovisnost (u okviru Commonwealtha) je proglašena 29. VI. 1976. te su Sejšelima vraćeni otoci Desroches, Farquhar i Aldabra, koji su 1965. bili uključeni u Britanski indijskooceanski teritorij (Sejšeli su potraživali i arhipelag Chagos, što ga je svojatao i Mauricijus). Prvi predsjednik bio je J. Mancham dok je F.-A. René postao premijer na čelu vlade velike koalicije. U lipnju 1977. Manchama je državnim udarom srušio premijer René, koji je potom uspostavio socijalistički jednostranački sustav u kojem je njegova Napredna fronta sejšelskoga naroda bila jedina legalna stranka. To je tijekom 1980-ih dovelo do nekoliko pokušaja državnog udara. Početkom 1990-ih započela je demokratizacija, ali je održan kontinuitet vladavine Napredne fronte sejšelskoga naroda (koja se u XXI. st. preimenovala u Ujedinjene Sejšele) te René pobjeđuje na izborima 1993., 1998. i 2001. Pošto se 2004. René povukao, na predsjednički je položaj došao dotadašnji potpredsjednik (od 1996) James A. Michel. On je potom pobijedio na izborima 2006., 2011 (koje je oporba bojkotirala) i 2015. Početkom 2000-ih započela je suradnja s Velikom Britanijom i SAD-om radi borbe protiv piratstva i terorizma u regiji (uglavnom radi djelovanja prema Somaliji), a logističke usluge ponuđene su 2011. kineskoj floti. Michel se povukao 2016. te je novi predsjednik postao Danny Faure (potpredsjednik od 2010). Njega je na izborima potkraj 2020. porazio oporbeni kandidat Wavel Ramkalawan te je prvi put u povijesti neovisnih Sejšela došlo do mirne smjene vlasti. Do nove smjene došlo je nakon izbora u listopadu 2025. na kojima je Ramkalawana porazio kandidat Ujedinjenih Sejšela i bivši predsjednik parlamenta Patrick Herminie.
Politički sustav
Prema Ustavu od 18. VI. 1993 (s amandmanima donesenima u razdoblju 1994–2017) Sejšeli su republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike šef je države i vlade te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Biraju ga građani na općim izborima za razdoblje od 5 godina, a može biti biran najviše dva puta. Kao nositelj izvršne vlasti predsjeda kabinetom, članove kojega imenuje uz suglasnost Nacionalne skupštine. Predsjednik može raspustiti Nacionalnu skupštinu i raspisati prijevremene parlamentarne izbore (a u slučaju da je raspušta drugi put tijekom svoga mandata održavaju se i prijevremeni predsjednički izbori), dočim skupština može dvotrećinskom većinom opozvati predsjednika. Zakonodavnu vlast obnaša Nacionalna skupština (Assemblée Nationale), koja ima 34 zastupnika birana na općim izborima za razdoblje od 5 godina. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi državljani s navršenih 17 godina života. Najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud čije suce imenuje predsjednik republike, a postoji i Ustavni sud. Administrativno se dijeli na 26 okruga. Nacionalni blagdan: Nacionalni dan, 18. lipnja (1993).
Političke stranke
Ujedinjeni Sejšeli (United Seychelles – akronim US), osnovana 1964. pod imenom Ujedinjena stranka sejšelskoga naroda, stranka je lijevoga centra. Ime je 1978. promijenila u Napredna fronta sejšelskoga naroda, 2009. u Narodna stranka, a sadašnje ime uzela je 2018. Bila je jedina legalna stranka 1977–91., na vlasti ostaje i nakon demokratizacije, sve do 2020. kada odlazi u oporbu. Na vlast se vraća nakon pobjede na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 2025. Sejšelski demokratski savez (Linyon Demokratik Seselwa – akronim LDS), osnovan 2016. kao savez liberalnih stranaka od kojih je najveća bila Sejšelska nacionalna stranka (osnovana 1994. te vodeća oporbena od izbora 1998., a raspuštena 2021). Nakon parlamentarnih izbora 2016. glavna je oporba vladi predsjednika Faurea, potom je na vlasti od izbora 2020. Na izborima 2025. drugi je po broju glasova i ponovno u oporbi.
