Santo Domingo [sa'nto δomi'ŋgo] (također Santo Domingo de Guzmán), luka i glavni grad Dominikanske Republike, uz ušće rijeke Ozama, na južnoj obali otoka Hispaniole; 965 040 st., šire gradsko područje 2 688 781 st. (2010). Ubraja se među najljepše španjolske kolonijalne gradove iz XVI. st. te je od 1990. na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine; sačuvana je prva američka katolička katedrala Santa María La Menor (tzv. Primada de América) iz 1512. s bivšom grobnicom Kristofa Kolumba, utvrda Alcázar de Colón (nekoć rezidencija Kolumbova sina Diega), ostatci samostana San Francisco iz 1508. i dr.; sveučilište (osnovano 1538; prvo na američkom kontinentu). Mnogi muzeji (povijesni, pomorski i dr.). U čast petstote obljetnice otkrića Amerike izgrađen je veliki svjetionik (Faro a Colón). Gospodarsko središte s metalurgijom, tekstilnom, petrokemijskom, drvnom i prehrambenom industrijom; proizvodnja plastike, cementa, rashladnih uređaja. Trgovačko središte s vrlo aktivnom lukom (promet 9,4 milijuna tona, 2012., veći dio uvoza i izvoza Dominikanske Republike; luke Haina Oriental, Haina Occidental i Santo Domingo) i dvjema međunarodnim zračnim lukama (Las Américas, La Isabela). – Osnovao ga je 1496. Bartolomeo, brat K. Kolumba, pod imenom Nueva Isabela. Prvo stalno naselje Europljana na tlu Amerike. Do polovice XVI. st. bio je ishodišno mjesto španjolskih kolonijalnih osvajanja Latinske Amerike. Pošto ga je 1502. uništio uragan, bio je premješten na sadašnju lokaciju. Teško stradao prilikom prepada engleskog gusara F. Drakea (1586). Godine 1844. proglašen je glavnim gradom Dominikanske Republike. Od 1916. do 1924. nalazio se pod okupacijom mornaričkih postrojbi SAD-a. Pošto ga je 1930. uništio uragan, obnovio ga je diktator general R. L. Trujillo y Molina te preimenovao u Ciudad Trujillo (do 1961). Godine 1965. privremeno su ga okupirale mornaričke postrojbe SAD-a.
