Samoa (Sāmoa; Nezavisna Država Samoa / Malo Sa‘oloto Tuto‘atasi o Sāmoa), država u zapadnom dijelu otočja Samoa (→ polinezija), u srednjem dijelu Tihoga oceana, sjeveroistočno od Fidžija. Površina 2831 km².
Prirodna obilježja
Obuhvaća dva veća otoka: Savai‘i (1709 km²) i Upolu (1118 km²), dva manja, Manono i Apolima, te nekoliko malih, nenaseljenih otočića. Otoci su vulkanskoga podrijetla, okruženi koraljnim grebenima. U unutrašnjosti planinsko područje; otok Savai‘i i izdiže se do 1858 m (Silisili, najviši vrh Samoanskoga otočja), a niži Upolu do 1100 m. Na otoku Savai‘i ima aktivnih vulkana: Matavanu (erupcija 1905–10), Mu (1902), Afi (1690); velika površina otoka prekrivena je lavom, pa je znatno slabije naseljen od manjeg otoka Upolua.
Klima je oceanska (tropska) s neznatnim kolebanjem srednjih mjesečnih temperatura (Apia u siječnju 26,7 °C, u srpnju 25,6 °C). Kišovitiji je dio godine od studenoga do travnja, a suši od svibnja do listopada. Južna i istočna obale otoka primaju više oborina, koje im donosi jugoistočni pasat. Godišnje padne 2500 do 7500 mm kiše.
Šumom su prekrivene velike površine u unutrašnjosti (kišne šume), osim u području aktivnih vulkana. U priobalju se nalaze plantaže (taro, kokosova palma).
Stanovništvo
Prema popisu iz 2011. u Samoi živi 187 820 st. (176 710 st. prema popisu iz 2000), a prosječna je gustoća naseljenosti 66,4 st./km². Glavnina stanovništva živi na manjem otoku Upolu (143 418 st.) dok na otoku Savai’i živi 44 402 st.; stanovništvo je koncentrirano u priobalju. Većinu stanovništva čine Samoanci, pripadnici polinezijske etničke skupine. Službeni su jezici samoanski i engleski. Stanovnici su uglavnom kršćani (kongregacionalisti 31,8%, rimokatolici 19,4%, mormoni 15,1%, metodisti 13,7%, 2011). U razdoblju 2006–2011. stanovništvo je raslo po prosječnoj godišnjoj stopi od 0,8%, što je rezultat visokoga prirodnoga priraštaja (26,0‰, 2011) i iseljivanja. Natalitet je vrlo visok (30,4‰, 2011), a mortalitet nizak (4,4‰); smrtnost dojenčadi iznosi 15,6‰ (2011). Stanovništvo je vrlo mlado; u dobi je do 14 god. čak 38,3%, a starije od 65 god. samo je 4,9% stanovništva (2011; prosječna je dob 20,7 godina). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu radi 37,0%, u industriji i građevinarstvu 5,5%, a u uslužnim djelatnostima 57,5% zaposlenoga stanovništva (2011). U gradovima živi 19,6% stanovništva (2011). Glavni je, najveći i sveučilišni (osnovano 1984) grad Apia na otoku Upolu s 36 735 st. (2011).
Gospodarstvo
God. 2006. ostvaren je BDP u iznosu od 400 mil. USD; BDP po stanovniku iznosio je 1850 USD. Od prirodnih izvora Samoa posjeduje tropske šume, riblji fond i hidroenergetske potencijale. Sve se više razvija turizam u kojem se ostvaruje 25% BDP-a. Većinu izvoza čine kokosove prerađevine (kreme i ulje), te riba. Gospodarstvo ovisi o međunarodnoj pomoći (Svjetska banka, Velika Britanija i Novi Zeland), te o doznakama iseljenika zaposlenih u Australiji. Potkraj 2006. vanjski dug iznosio je 300 milijuna USD.
Promet
Duljina cesta iznosi 790 km (2002). Međunarodna je zračna luka Faleolo na otoku Upolu, 35 km zapadno od Apije; glavna je luka Apia; otoci Savai‘i i Upolu povezani su trajektnim vezama.
Novac
Novčana je jedinica tala (WS$, WST); 1 tala = 100 sena.
Povijest
Samou su oko 800. pr. Kr. naselili stanovnici s Fidžija i Tonge. Od približno 950. do kraja XIII. ili početka XIV. st. većinom otočja vladali su vladari s Tonge, a pošto se Samoa oslobodila njihove vlasti najznačajnije su postale dvije aristokratske obitelji, od XIV. st. Malietoa te, od XVI. st., Tupua Tamasese. Iz redova glavara tih obitelji, odnosno među nositeljima tih obiteljskih titula birani su glavni vladari (kraljevi) Samoe, a iz obitelji Tupua Tamasese nastale su još dvije koje su potom s prvim dvjema stekle status najviših, potkraj XVIII. st. Mata’afa i sredinom XIX. st. Tuimaleali’ifano. Prvi Europljanin koji je došao do otočja bio je 1722. nizozemski istraživač Jacob Roggeveen, potom su ondje doplovili Louis Antoine de Bougainville 1768. i Jean-François de La Pérouse 1787. Od 1820-ih na Samou pristižu misionari, kitolovci i trgovci iz Velike Britanije i SAD-a, a od 1860-ih trgovci i plantažeri iz Njemačke. Prodor tih sila koje su od 1870-ih uspostavile svoje eksteritorijalne postaje zaoštrio je 1880-ih njihove odnose, kao i prijepore oko primata između vodećih aristokratskih obitelji što je rezultiralo otvorenim sukobima 1887–89., 1893–94. i 1898–99., u kojima su strane sile podupirale pojedine pretendente na kraljevski položaj. Konvencijom potpisanom u Washingtonu potkraj 1899 (stupila na snagu u veljači 1900) Samoa je podijeljena između Njemačke koja je dobila zapadni dio, s najvećim otocima (gotovo 90% cjelokupnog otočja) i SAD-a koji je dobio najistočnije otoke (Američka Samoa), dočim se Velika Britanija povukla pošto su joj priznata ekskluzivna prava nad Solomonskim Otocima i Tongom. Nakon izbijanja I. svjetskog rata, novozelandske su postrojbe bez otpora u kolovozu 1914. osvojile njemačku Samou koja je 1920. postala mandatno područje Lige naroda pod upravom Novoga Zelanda. Samostalnost je od 1908. zahtijevao nenasilni pokret Mau a Pule čiji su prosvjed 1929. silom ugušile novozelandske policijske snage.
Samoa je 1947. postala starateljski teritorij UN-a pod upravom Novoga Zelanda, iste godine dobila je izabranu Zakonodavnu skupštinu, a 1956. samoupravu. Neovisnost je ostvarila 1. I. 1962. pod imenom Zapadna Samoa, a sadašnje ime dobila je 1997. Šefovi države isprva su (izabrani doživotno na položaj) zajedno bili glavari dviju najznačajnijih aristokratskih kuća, Tupua Tamasese Mea’ole i Malietoa Tanumafili II., a nakon smrti prvoga 1963., drugi je to ostao sam do smrti 2007. Potom je na čelu države bio Tupua Tamasese Tufuga Efi (2007–17; bio je premijer 1976–82), a od 2017. na položaju je Va’aleto’a Eti Sualauvi II. Samoa je 1970. postala članicom Commonwealtha, a 1976. UN-a. Gospodarski pojas u širini od 200 nautičkih milja proglašen je 1980. Od neovisnosti do početka 1980-ih stranački život nije bio organiziran. Od 1982. na vlasti je (izuzev 1986–88) bila Stranka za zaštitu ljudskih prava (HRPP) iz redova koje su premijeri bili Tofilau Eti Alesana (1982–85. i 1988–98) te Tuila’epa Sa’ilele Malielegaoi (1998–2021). Nakon izbora u travnju 2021. na kojima isprva niti jedna stranka nije osvojila apsolutnu zastupničku većinu, a potom poništenja rezultata u pojedinim izbornim okruzima, parlamentarnu većinu je osvojila oporbena stranka Samoa vjeruje u jednoga Boga (FAST) što je dotadašnji premijer Sa’ilele Malielegaoi osporavao do srpnja kada je premijerski položaj preuzela čelnica FAST-a Naomi Mata’afa (kao prva žena na čelu samoanske vlade). Ona se početkom 2025. razišla sa svojom strankom te je, pošto je parlament u svibnju odbio vladin prijedlog proračuna, došlo do prijevremenih izbora u kolovozu. Na njima je pobijedio FAST vođa kojega, Leuatea Schmidt, je u rujnu postao premijer.
Politički sustav
Prema Ustavu od 28. X. 1960 (s više amandmana donesenih od 1963. do 2020), Samoa je parlamentarna država. Na čelu je države državni poglavar (O le Ao o le Malo), koji ima ceremenijalne ovlasti. Bira ga parlament na mandat od 5 godina, na najviše dva mandata. Izvršnu vlast ima vlada koju čine premijer i ministri. Premijera bira parlament, a potom ga formalno imenuje državni poglavar koji imenuje i ministre, na premijerov prijedlog. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Zakonodavna skupština (Fono Aoao Faitulafono a Samoa), koju čini 51 zastupnik birani na mandat od 5 godina većinskim sustavom; najmanje 10% zastupnika moraju biti žene, a ako se ta kvota ne dosegne, održavaju se dopunski izbori u posebnim okruzima. Kandidirati se mogu samo glave, odn. važni članovi (matai) obitelji (ima ih oko 25 000, od čega je oko 5 000 žena). Aktivno je biračko pravo opće, a imaju ga svi državljani s navršenom 21 godinom života. Sudbenu vlast čine Vrhovni i Apelacijski sud te okružni sudovi. Administrativno se Samoa dijeli na 11 okruga. Nacionalni blagdan: Dan neovisnosti, 1. lipnja (1962).
Političke stranke
Stranka za zaštitu ljudskih prava (Human Rights Protection Party – akronim HRPP), osnovana 1979. Na vlasti je bila 1982–85. i 1988–2021., potom je u oporbi. Samoa vjeruje u jednoga Boga (Fa’atuata i le Atua Samoa ua Tasi – akronim FAST), osnovana 2020. Na vlasti od izbora 2021., u svibnju 2025. doživjela je rascjep kada su svi njezini ministri pristupili novoj Stranci ujedinjenja Samoe, ali je ponovno pobijedila na izborima u kolovozu te godine.
